Ljeto donosi brojne radosti, ali i rizike, o kojima se često govori u medijima, no iskustva pokazuju da unatoč tomu hitne službe imaju u ljetnim mjesecima pune ruke posla upravo zbog neopreza ljudi i neprilagođavanja vremenskim uvjetima. Povećana izloženost visokim temperaturama može dovesti do raznih poremećaja povezanih s toplinom, od blage nelagode do stanja opasnih za život. Ljudsko tijelo može podnijeti samo određenu količinu topline i nastoji regulirati temperaturu na oko 37 °C isparavanjem znoja. No pri ekstremnim temperaturama tijelo prima više topline nego što je može otpustiti, što dovodi do toplinskoga stresa. To znači da se organizam mora više truditi kako bi održao nižu unutarnju temperaturu, što može opteretiti organe do njihovih granica.
Zdravstveni učinci ekstremne vrućine među ostalim uključuju vrtoglavicu, nesvjesticu, poremećaje spavanja, teškoće s disanjem, toplinsku iscrpljenost, srčane udare i oštećenje bubrega. U težim slučajevima ekstremna vrućina može dovesti do toplinskoga udara (kada tjelesna temperatura poraste iznad 40 °C), zatajenja organa, pa čak i smrti. Tipično, kada je tijelo izloženo toplini, tjelesni termoregulacijski mehanizam raspršuje visoku tjelesnu temperaturu povećanjem disanja, otkucaja srca i cirkulacije krvi, preraspodjelom krvi iz središnjih organa na periferiju, širenjem krvnih žila kože kako bi se maksimiziralo odvođenje topline i znojenjem kako bi višak topline ispario iz tijela te se ohladila koža.
Posebna upozorenja za djecu, trudnice, starije i kronične bolesnike
Visoke temperature mogu biti ozbiljan zdravstveni rizik osobito za djecu, starije osobe, kronične bolesnike i one koji borave ili rade na otvorenom. Mala djeca mogu biti osjetljiva na ekstremne vrućine jer se manje znoje od odraslih i ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu kao odrasli. Nadalje, trudnoća može učiniti osobe osjetljivijima na teškoće povezane s vrućinom jer tijelo mora više raditi kako bi ohladilo i trudnicu i njezin fetus. Studije su pokazale da su toplinski valovi opasniji za osobe s kardiovaskularnim ili respiratornim bolestima. Osim toga oboljeli od dijabetesa moraju posebno biti oprezni jer dijabetes može uzrokovati brži gubitak vode iz tijela, a neke komplikacije bolesti mogu promijeniti krvne žile i sposobnost znojenja. Bolesti mozga, poput demencije, mogu ostaviti ljude nesvjesnima vrućine ili nesposobnima da išta učine da se zaštite.
Osim toga određeni lijekovi također mogu povećati rizik od negativnih zdravstvenih učinaka u pojedinca pri ekstremnim vrućinama. Na primjer antidepresivi mogu ometati sposobnost tijela da regulira temperaturu. Diuretici, u narodu poznati kao »tablete za vodu«, povećavaju količinu vode koju tijelo izbacuje. Na visokim temperaturama njihova upotreba povećava opasnost od dehidracije i neravnoteže ključnih minerala u tijelu. Nadalje, u vrućinama se krvne žile šire pa treba biti oprezan kod uzimanja lijekova koji snižavaju krvni tlak (antihipertenzivi) jer može doći do opasnoga pada krvnoga tlaka. Neki lijekovi za epilepsiju i Parkinsonovu bolest mogu blokirati znojenje i otežati tijelu da se samo ohladi. Drugi lijekovi poput litija ili statina mogu postati koncentriraniji i problematičniji u krvi ako postoji prevelik gubitak tekućine. Naravno, to ne znači da lijekove ne treba uzimati, nego da je potreban oprez prilikom izlaženja iz rashlađenih prostora. Osim toga, postoje i neizravni utjecaji ekstremnih vrućina na zdravlje – uključujući povećani rizik od nesreća, izloženost onečišćenju zraka, nesigurnost hrane i sve veće širenje nekih zaraznih bolesti.
VRUĆINA NE PRAŠTA Što učiniti kad tijelo počne popuštati?
