Dolaskom proljeća i buđenjem prirode počinje novi ciklus života. Biljni i životinjski svijet snažno reagira na svaki signal iz prirode te u toj dinamici počinje svoj prirodom određen razvoj. I ljudski rod u nedjeljivoj je povezanosti s prirodom, a godišnja doba, izmjene dana i noći te vremenske prilike utječu na biološke ritmove koji u organizmu djeluju na čitav niz kemijskih procesa. Ti procesi mogu biti izvor dobroga raspoloženja i zdravlja ili s druge strane nelagode i bolesti. Stoga oni snažno utječu i na mentalno i na fizičko zdravlje. Takva zapažanja već je iznio otac medicine Hipokrat koji je razmatrajući utjecaj klime, vode i okoliša na ljudsko zdravlje zapazio da neravnoteža suhoće, hladnoće, topline i vlage može negativno djelovati na zdravlje. U literaturi je navedeno da je za vrijeme Dubrovačke Republike postojao propis u kojem je bilo naglašeno da se za vrijeme južine ne donose važne odluke i zakoni. Razlog je to što su zapazili da južina uzrokuje manjak koncentracije i neraspoloženje. Takve su odluke bile rezultat zapažanja, a tijekom vremena znanstveno je dokazano da vremenske prilike doista mogu utjecati na pojavu određenih tegoba. Uvijek kada se vrijeme mijenja, posebice u prijelazu iz godišnjih doba, a osobito u prvim jesenskim danima i u proljeće, ljudi osjećaju snažnije zdravstvene tegobe.
U tom razdoblju događaju se promjene atmosferskoga elektriciteta,
koje kao posljedicu imaju veću koncentraciju pozitivnih iona u zraku.
Na promjene atmosferskoga tlaka snažno reagira živčani sustav, a posebno hipotalamus kao dio središnjega živčanoga sustava koji preko žlijezde hipofize nadzire niz životno važnih funkcija poput temperature tijela, otkucaja srca i brojnih drugih, a posebno kontrolu i funkciju žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, odnosno lučenje hormona. Sve promjene vremena imaju utjecaj na živčani sustav, a posebno vrijeme s niskim tlakom zraka koje prethodi dolasku ciklone i hladne fronte koje utječe na prezasićenost zraka pozitivnim ionima. Kao posljedica počinje pojačano lučenje hormona ACTH (adrenokortikotropni hormon) koji se naziva i hormon stresa, a istodobno se smanjuje lučenje hormona endorfina (hormon sreće), čiji manjak među ostalim povećava osjetljivost mišićnoga i živčanoga sustava. Promjene u lučenju tih hormona uzrokuju pojavu glavobolje i bolova u mišićima te negativno utječu na raspoloženje. No osim naglih promjena atmosferskoga tlaka na zdravlje ljudi utječu nagla zahlađenja ili zatopljenja, sparina ili povećana količina vlage u zraku, kao i oborine, vjetar, smanjenje dnevne svjetlosti te mnoštvo drugih fenomena koji se javljaju u prirodi. To je vidljivo i u životinjskom svijetu koji predosjeća npr. dolazak potresa, oluje, poplave. Prije nevremena pčele su dezorijentirane i ne vraćaju se na vrijeme u košnice, lastavice lete u niskom letu, domaće životinje su uznemirene… No promjene vremena najavljuju i kronični bolesnici koji po bolovima u kostima, mišićima, glavobolji i sličnim simptomima navode da mogu najaviti promjenu vremena »poput meteorologa«. Upravo je to kategorija osoba nazvana meteoropati, odnosno osobe u kojih su zdravstvene tegobe redovito povezane s vremenskim prilikama.
a više od polovice starijih od 60 godina preosjetljivo je na vremenske prilike.
Posljednjih godina sve više se govori o porastu broja meteoropata pa se vezano uz to razvila i dodatna grana biometeorologija, odnosno humana biometeorologija (medicinska meteorologija) koja se bavi proučavanjem atmosferskih utjecaja na ljude. Na osnovi toga izrađuje se bioprognoza. Ona uključuje informacije o mogućim promjenama zdravstvenoga stanja pod utjecajem atmosferskih prilika (uključene preporuke i savjeti liječnika), koncentraciji i vrsti peludi u zraku te vrsti i koncentraciji polutanata u zraku. Iako je nedvojbeno da vrijeme utječe na ljude, pitanje je koliko su neki ljudi podložni negativnomu subjektivnomu odnosu prema vremenu. Česta su tema razgovora među ljudima tegobe povezane s vremenom (prevruće je, prehladno je, pada kiša i slično). Upravo to sugestivno djelovanje može biti snažan nocebo-efekt.
Nocebo-efekt zapravo je negativno vjerovanje i očekivanje osobe da će nešto prouzročiti štetu, tj. negativan učinak, u organizmu iako realno za to ne postoji potvrda, nego samo nagađanje. Znanstvena istraživanja pokazala su da je nocebo veoma sugestivan i može u ljudi zaista pokrenuti čitav niz reakcija u organizmu sa štetnim učinkom. No neovisno o sugestivnosti, činjenica je da je današnji čovjek sve manje u dodiru s prirodom, provodi vrijeme u prezagrijanim ili klimatiziranim prostorijama, malo se kreće te je njegov sustav termoregulacije u tijelu usporen i manje prilagodljiv promjenama u okolini. Stoga je važno aktivirati se, ne prepustiti se tegobama i »kritiziranju« vremena te pokušati što više živjeti u skladu s prirodom, bar za vrijeme vikenda i slobodnih dana.
