Važno je znati da se sustav vida razvija otprilike do 7. godine. Ako se u tom razdoblju ne otkriju i ne isprave evidentni poremećaji, posljedice mogu biti trajne, zato je rana dijagnostika presudna. O tome je za Večernji list govorila oftalmologinja Mirna Kliček Višnjić, koja za školarce bez dijagnosticiranih problema vida preporučuje preglede svakih godinu do dvije. Zbog problema s vidom školarci imaju glavobolje i gube pozornost. Znakovi su problema kada dijete škilji, približava se ekranima ili se češće žali na glavobolju. Pojasnila je da većina roditelja prvi put primjećuje smetnje vida u djece između 4. i 7. godine ili kad se dijete počinje intenzivnije koristiti vidom.
Neki su problemi s vidom urođeni, a drugi su stečeni. Kratkovidnost je danas sve češća zbog prekomjernoga boravka pred ekranima i smanjenoga boravka na dnevnom svjetlu. Kod djece se mogu razviti različiti poremećaji vida i bolesti oka. Najčešća je ambliopija (slabovidnost), pri čemu se vid nije razvio u potpunosti. Kod djece s obiteljskom anamnezom očnih bolesti, ranijim vidljivim simptomima ili urođenim stanjima mogući su i raniji specijalistički pregledi. Kod odraslih se pregledi preporučuju svake dvije godine, a nakon 40. godine barem jednom godišnje, zbog prezbiopije i povećanoga rizika od glaukoma, mrene i drugih očnih bolesti.
Savjetovala je i što učiniti kod izbora naočala za dijete. Treba mu dati da samo izabere okvir, unutar funkcionalnih i sigurnih opcija, te je važno da okviri budu fleksibilni, lagani i prilagođeni dječjemu licu. Također treba ga pohvaliti kad nosi naočale jer pozitivno potkrjepljenje djeluje snažno. Ako neko dijete voli superjunake ili crtiće, možda će lakše prihvatiti naočale ako su kao kod Supermana ili Harryja Pottera, objasnila je liječnica.
Čitanje – vrijedan dar
A program »Samo 15 minuta čitanja dnevno čini razliku«, to jest da djeca koja čitaju postaju ljudi koji misle, sve više ulazi u društvenu svijest. Nacionalni čitalački izazov poziva roditelje, bake i skrbnike da 15 dana po 15 minuta čitaju djeci. Svi koji to žele na čitalački izazov »15 po 15« mogu se prijaviti na stranici www.rodjenizacitanje.hr i utjecati na budućnost svoje djece. Karlovačka knjižnica Ivana Gorana Kovačića ugostila je dvije ministrice – ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i ministricu zdravstva Irenu Hrstić. »Želimo poslati poruku da već 15 minuta čitanja dnevno s djecom znatno pozitivno utječe na njihov razvoj. U izazov se sada uključilo, procjenjuje se, više od 70 000 djece kojoj će se čitati, a očekuje se da će se i svakim danom kako se bude sve više o tome govorilo uključiti još i više. Čitanje djeci nešto je najvrjednije što im možemo darovati jer sva istraživanja pokazuju da će djeca kojoj se čita, koja vide u svom okruženju svoje roditelje, braću i sestre kako čitaju, i sama čitati. Svjesni smo da je to važno tijekom, naravno, obrazovanja, ali i tijekom cijeloga života. Djeca koja čitaju postaju ljudi«, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.
»Ova kampanja je namijenjena bebama od šest mjeseci i djeci do sedam godina, i dječja se konverzacija, naravno produljuje iz dana u dan kako rastu, ali 15 minuta je doista optimalno vrijeme koje oni mogu posvetiti tomu da im se čita i da gledaju slike u slikovnici. Čitanje kod djece pokazalo se kao jedan od važnih pokazatelja školskoga uspjeha, čak važnije od obrazovanja roditelja i socioekonomskoga statusa«, objasnila je voditeljica programa »Rođeni za čitanje« Maja Zrnčić. Sve to dokazuju i znanstvena istraživanja, potvrdila nam je pedijatrica dr. Marija Radonić.
Čitanje djeci, prema podatcima Američke akademije za pedijatriju, već od najranije neonatalne dobi izravno utječe na djetetov emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. Jedno istraživanje u Velikoj Britaniji prije nekoliko godina pokazalo je da djeca koja žive u poticajnom okruženju i kojoj se čita do dobi od sedam godina stići će i prestići svoje vršnjake. Čitanje je važno i u razdoblju o jedne do tri godine, kada je stvaranje sinapsi u mozgu i stvaranje arhitekture mozga intenzivnije. Kada se tomu ne poklanja pozornost, događaju se brojni problemi u dječjem razvoju pa djeca moraju k logopedu. Zato bi inicijatori željeli da »Rođeni za čitanje« postane jedan od preventivnih programa u pedijatriji, da uđe ne samo u svakodnevni rad pedijatara, nego i u kurikule zdravstvenih studija, medicinskih fakulteta i odgojitelja.
Čuđenje pa užitak
Odnos prema knjizi kroz godine se mijenja. U početku je bilo čuđenje roditelja. Što se zapravo događa, zašto su samo pedijatrijske ordinacije mjesta za provedbu toga programa? Zašto se poklanjaju slikovnice? Neka su djeca bila zatečena time jer u pedijatrijskim ordinacijama do tada je bila uvriježena praksa poklanjanja čokoladica i medalja za hrabrost. Česta su pitanja što se smatra uspjehom kampanje. Smatra se da je nova kampanja uspješna već sada jer pristigle su 12 134 prijave na čitalački izazov »15 po 15«, a prijavljenih je 1796 dječjih vrtića i 15 bibliobusa, 304 knjižnice u više od 900 gradova. Iza svega toga stoji više od 70 000 djece, napisala je Tia Špero za Večernji list.
