U (pred)božićnom vremenu uspjele su se do javnosti probiti i dobre vijesti, a ovdje valja istaknuti samo njih nekoliko. Već u predbožićno vrijeme pobrinuli su se učenici da pomognu obiteljima u potrebi da radosno proslave blagdane, na što ih je izazvao susret s jednom redovnicom. Pokrenuli su akciju »Djeca Obrtne tehničke škole iz Splita za djecu Vukovara«. Uključile su se i tvrtke, udruge, ali i škole i tzv. obični građani. O tome je pisao Branimir Bradarić za Večernji list. Djeca su, naime, zajedno sa svojim profesorima uljepšala Božić jednoj obitelji iz Vukovara, koju čini samohrana majka s četvero djece. Oni su tijekom proteklih nekoliko tjedana radili na izradi dviju dječjih soba za tu obitelj, s pripadajućim ormarima i radnim stolovima. Samohrana majka živi od obiteljske mirovine i dječjega doplataka te, kako je rekla, krpa kraj s krajem. »Ne bih im mogla osigurati ove sobe jer jednostavno nemam odakle, ne radim, a imam jedno bolesno dijete te se snalazimo na sve moguće načine. Djeca su sve veća i samim tim imaju različite, ali i sve veće potrebe. Nešto im mogu priuštiti, ali mnogo toga ne jer nemam odakle. Opet, dobro je što su svjesni svega i razumiju u kakvoj su situaciji.«
Ovih dana stići će djeci i novi madraci te će sobe biti u cijelosti opremljene. »Sve je novo i sada je sve nekako bolje i ljepše. Sada imamo svi gdje pisati domaće zadaće te više ne ćemo morati, kao do sada, čekati da jedno napiše. Nije baš bilo prostora pa smo prolazili preko ili između kreveta. Svakako su nam svima uljepšali Božić i hvala im svima na tome«, reklo je jedno dijete. O provedenoj akciji više je rekao nastavnik praktične nastave iz te splitske škole Milan Lučin. Sve je rađeno u njihovoj školskoj radionici. »Časna sestra s kojom smo došli u kontakt prenijela je da ta obitelj ima takve potrebe. Mi smo se kao škola brzo organizirali i krenuli u akciju«, rekao je nastavnik. Svoje zadovoljstvo realiziranom humanitarnom akcijom nisu krili ni učenici, koji su došli u posjet Vukovaru i obitelji. »Jako je lijepo pomoći jednoj obitelji pred Božić i usrećiti ih«, rekao je učenik iz Splita Boris Žig, a njegov prijatelj Ante Elač je dodao: »Drago nam je svima da smo mogli pomoći. A mislim da je ovo bio najbolji mogući način jer smo napravili nešto što im treba i što će im svakako uljepšati život.«
Manje mladih želi napustiti Hrvatsku
Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu provedeno je istraživanje o ulozi mladih u društvu, a ohrabruje podatak da je to što njih 36,9 posto želi napustiti Hrvatsku ipak osjetno manje nego u godini prije pandemije. Mlade u Hrvatskoj najviše zabrinjava tržište rada i ekonomija (52,9 posto), ali i političko ozračje (51,5 posto).
Najviše ih ljute nepravda, korupcija, nejednakost i politika, a najviše se ponose kulturnom baštinom, prirodnim ljepotama i nogometnom reprezentacijom. Ispitivanje je provedeno među 429 studenata, a rezultati su nedavno predstavljeni u Matici hrvatskoj. U fokusu su bili aktualni socioekonomski i demografski trendovi te izazovi digitalnoga doba. Rezultate je predstavio pročelnik ureda za demografiju Matice hrvatske i izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marin Strmota. Istraživanje je pokazalo da 33 posto studenata nikad ne sudjeluje u društvenim i volonterskim aktivnostima, a 26 posto smatra da se njihov glas u društvu uopće ne čuje. Većina mladih želi imati dvoje (46,7 posto) ili troje djece (31,6 posto), a 70 posto ih tvrdi da će izići na parlamentarne izbore ove godine. Njih 34,3 posto osjeća se izrazito ugodno ako ih se naziva domoljubima, a 21,6 posto smatra se izrazito religioznim osobama. Većina anketiranih (40 posto) radi uz redoviti studij, a gotovo ih dvije trećine (65,3 posto) stanuje s roditeljima, koji ih i financiraju (49 posto). Na predstavljanju je ocijenjeno da su demografski problemi poznati, a jedino što se može učiniti na njihovu prevladavanju institucionalna je koordinacija te bolje i dugoročnije strateško opredjeljenje, navodi Vedran Balen za Večernji list.
Split i sv. Jeronim u novoj simbiozi
Dobra je vijest i da će splitska zračna luka nositi ime svetoga Jeronima. Inicijativu za promjenu imena dao je splitsko-makarski župan Blaženko Boban, koji je zahvalio akademskoj zajednici, crkvenim vjerodostojnicima, akademicima, svim ljudima s područja kulture iz Splita i županije što su bili potpora u toj inicijativi. Oni su svojim potpisom stali uz pothvat preimenovanja splitske zračne luke u Zračnu luku »Sveti Jeronim«. Među njima su akademici Arsen Bačić, Nenad Cambi, Kažimir Hraste, Davorin Rudolf, Radoslav Tomić i Kuzma Kovačić. Inicijativu je podupro i niz uglednika iz vjerskoga života, među njima splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, dekan splitskoga KBF-a Ivan Bodrožić, koji je i voditelj centra »Heronymianum«, doznaje se iz teksta Slavice Vuković u Slobodnoj Dalmaciji.
