FELJTON – SDS-ov DOSJE O (NAD)BISKUPU VIKTORU BURIĆU (8) Za tajnu policiju četvorica »interesantnih« u riječkoj bogosloviji

Dr. Marijan Valković
Nizanka donosi dokumente iz dosjea Službe državne sigurnosti o Viktoru Buriću, senjsko-modruškom biskupu i prvom riječko-senjskom nadbiskupu, iz kojih se može vidjeti u kakvu je društveno-političko-represivnu ozračju djelovala tamošnja mjesna Crkva, ali i metodologija rada jugoslavenske tajne policije.

Nastavak dokumenta jugoslavenske tajne policije »Katolički kler; Objekti i pojedinci interesantni za službu DS, postojeće suradničke mreže i kombinacije« od 24. studenoga 1966. posvećen je Višoj teološkoj školi u Rijeci:

»Nalazi se u zgradi sjemeništa, ulica Maksima Gorkog 43, koju sada pohađa 36 studenata teologije koji se prema godinama studija razmješteni u 5 tečajeva, prema tome koje je godine student. Od 10 nastavnika stalno nastanjenih u sjemeništu, za nas su interesantni samo četvorica i to: rektor Valković Marijan, vicerektor Pezelj Vladimir i duhovnik Ribinski Petar i profesor Fućak Jerko. S pogledima i stavovima rektora Valkovića nismo načisto, jer je zadnjih više godina proveo u Rimu na studijama i radu i da bi znali da li zaslužuje našu pažnju i u kojoj mjeri, smatramo opravdanim kontrolirati ga.«

»Anto«, »W«, »Novi«, »Matuš« i drugi

Nakon napomena o rektoru na red je došao, očekivano, vicerektor i ostala dvojica »zanimljivih« za Službu državne sigurnosti:

»Pezelj je izraziti nacionalista i kao takav se ispoljava. On otvoreno istupa protiv državnog i društvenog uređenja u zemlji, na štetu bratstva i jedinstva naših naroda i socijalizma. Poznata je činjenica da je kao takav miljenik biskupa Pavlišića. Shvatanja i istupi Ribinskog slični su Pezeljevim, samo što je on oprezniji i prefriganiji, pa se tako direktno ne ispoljava. Fućak podržava nerazjašnjene kontakte s izvjesnim osobama u inozemstvu. Da bi se utvrdilo da li su te veze poslovnog ili špijunskog karaktera, potrebno je svestrano ga kontrolirati.«

Slijedi svakako zanimljiv dio o suradnicima:

»Pezelj je izraziti nacionalista i kao takav se ispoljava. On otvoreno istupa protiv državnog i društvenog uređenja u zemlji, na štetu bratstva i jedinstva naših naroda i socijalizma. Poznata je činjenica da je kao takav miljenik biskupa Pavlišića. Shvatanja i istupi Ribinskog slični su Pezeljevim, samo što je on oprezniji i prefriganiji, pa se tako direktno ne ispoljava. Fućak podržava nerazjašnjene kontakte s izvjesnim osobama u inozemstvu.«

»Suradnička mreža se praktički u ovoj ustanovi svela na jednog suradnika i to ‘Antu’ koji je student… On je do sada ostvario najbolje poznanstvo s duhovnikom Ribinski Petrom, međutim mogućnosti mu nisu naročite radi zauzetosti poslom i učenjem.

Saradnik ‘W’, svećenik-profesor…

Pezelj Vladimira povremeno posjećuje saradnik ‘Novi’, student medicine, bivši sjemeništarac, od čega još uvijek nema vidljivih rezultata.

U vezi efikasnije kontrole Valkovića, Pezelja i ostalih mlađih svećenika smatramo potrebnim u najskorije vrijeme sprovesti u život kombinacije s niže navedenim osobama i to:

… svećenik, mlađih godina iz generacije gore navedenih. Vrlo komunikativan a prema narodnim vlastima lojalan. Njegove sklonosti i želje za ženskim društvom utvrđeni su u toku služenja JNA sa čime je nastavio dolaskom u građanstvo o čemu postoje jasni dokazi. Smatramo da ovu kombinaciju treba u kratkom roku realizirati i da će ta relativno lako ići.

Za vrijeme pohađanja ovdašnje srednje vjerske škole za spremanje svećenika 1961./1962. ostvaren je kontakt s …, pseudonim ‘Matuš’, koji je sada student… tečaja teologije. Do prekida kontakta došlo je njegovim otkazivanjem suradnje, prilikom odlaska na odsluženje kadrovskog roka u JNA, jer je smatrao da je poziv uslijedio prerano našom intervencijom. Dok se nalazio u JNA s njim je o tome razgovarano i obećao je da će se suradnja nastaviti, međutim do povezivanja nije došlo jer je prošlu godinu studija obavio u Zadru. Njegov boravak u Rijeci smatramo povoljnim za ostvarivanje kontakta i u toku smo traženja načina za povezivanje, koje nije jednostavno ni lako ostvariti, obzirom na režim koji vlada na teologiji. Pored svega nadamo se uspjehu.

Na dosluženju vojnog roka u JNA u… nalazi se maturant ovdašnje Srednje vjerske škole… s kojim je oficir bezbjednosti stupio u kontakt našim dogovorom… Ukoliko uspješno završi teologiju, bit će svećenik Riječke biskupije, što nas na realizaciji nagovještene kombinacije još više tjera. Kao đak vjerske škole – bio je lojalan, a u jedinici pokazuje razumijevanje prema službi sigurnosti.«

»Samostan redovnika male braće na Krnjevu«

Budući da se »narodna« komunistička vlast u Jugoslaviji/Hrvatskoj u biti bojala doslovce svakoga, pojedinca, skupine i institucije, nad kojim nije imala posvemašnju kontrolu, i redovničke su zajednice u riječkoj mjesnoj Crkvi bile potencijalni »narodni neprijatelji« pa im je posvećeno jedno poglavlje u spomenutom dokumentu. Prvi na toj listi našao se »Samostan redovnika male braće na Krnjevu«, kako je doslovce naslovljeno poglavlje:

»Ovim samostanom upravlja svećenik istog reda Krsto Marinov, koji je za službu interesantan radi brojnih veza s licima problematične prošlosti iz inostranstva. U navedenom samostanu sastaju se dalmatinski biskupi i provincijali pojedinih redova sa svojim kolegama iz raznih europskih zemalja. Iako nam detalji tih susreta nisu poznati u cjelini, poznato nam je barem to, da se u međusobnim razgovorima informiraju o prilikama u našoj zemlji, da im oni uručuju novčane pomoći i td. Činjenica je da se Krsto preko suradnika ‘Novi’ interesirao koliko u pojedinom fakultetu u Rijeci ima studenata, od toga koliko ih je članova SK, koliko ih posjećuje vjerske obrede i koliko ih je indiferentno u pogledu religije ili ateizma. Potpuno je jasno da se ovaj i drugi postupci Krste ne mogu smatrati slučajnim ili naivnim.«

»Mate«, »Prijatelj« i »Djimi«

»Suradnik ‘Novi’ i lična veza ‘Mate’ u ovom pogledu nisu do sada bili dovoljno iskorišteni, što u budućem periodu konkretnije i principijelnije treba uraditi. O kvalitetama ‘Novog’ bilo je naprijed riječi, ‘Mate’ je bivši sjemeništarac… sada zaposlen u građanstvu.«

Nije posve jasno kako je u to poglavlje »upao« dr. Josip Šojat, no i on je SDS-u bio itekako interesantan:

»Šojat dr. Josip, dekan i župnik u Bakru, prije svega održava brojne veze s našim emigrantima u raznim zemljama, prvenstveno Zap. Europe. Neki od njih, kao na pr. Tomljanović su aktivni u ustaškim organizacijama… Vrlo je aktivan u izdavačkoj djelatnosti i u tome surađuje s najnegativnijim elementima u zemlji i inozemstvu, jer ga isti pomažu kao suradnici i dopisnici, a što je još važnije novčano.

Na Šojata su usmjereni suradnici ‘Prijatelj’ i ‘Djimi’, ali do sada vidnijih rezultata nema. To su istina kombinacije novijih datuma, međutim, istina je i to da je on rafiniran i da mi nismo učinili sve što se moglo, za što ubuduće ne bi smjelo biti izgovora.

Suradnik ‘Prijatelj’ svećenik je Šojatovog dekanata, međutim ne i dovoljno dinamičan, a pored toga kratko je vrijeme, što smo ga usmjerili na njega. ‘Djimi’ je službenik, snalažljiv i bistar, ali smo ga u pridobijanju simpatija Šojata štopali, jer smo se bojali da se ne zaleti. Obzirom da poznanstvo traje preko pola godine, rečeno mu je da bude agresivniji.«

NASTAVLJA SE

IZVORGlas Koncila br. 36/2019.
Prethodni članakHRVATSKO-SRPSKI ODNOSI Poligon za manipulaciju
Sljedeći članakVEČERNJA ŠKOLA ODGOJA Što najviše treba roditeljima?