GEOPOLITIKA HELIJA Recikliranje plemenitoga plina

Foto: Shutterstock

Helij je jedina tvar na svijetu koja se ne može smrznuti – ne postoji helij u krutom stanju. Pri sobnoj temperaturi helij je plin, ali kad se dovoljno ohladi, pretvara se u tekućinu temperature -296 Celzijevih stupnjeva. To je najhladnija tekućina u poznatom svemiru, a vjerojatno i šire. Helij je, uz vodik, jedini element periodnoga sustava koji zauvijek napušta planet Zemlju. Helij je vrlo lagan pa na putu u svemir može povući i dječji balon. Ali samo do visine najvišega vrha Himalaje, gdje se zbog smanjenoga atmosferskoga pritiska helij širi, balon se rasprsne, a helij nastavlja svoj put u orbitu.

Baloni i magneti

Helij nitko ne proizvodi (baš poput nafte), nego se prikuplja kao nusproizvod eksploatacije prirodnoga plina, vadi se iz geoloških džepova gdje se nakupljao milijunima godina radioaktivnim raspadom. Zato je helij, posebno danas, vrlo skup. Cijena jedne tone veća je od sto tisuća eura, cijena je jedne litre oko 15 eura, a jedno punjenje dječjega balona stoji oko jednoga eura. Na svijetu postoji tek tucet rafinerija tekućega helija – u Sjedinjenim Državama, Kataru, Alžiru, Australiji, Rusiji i Poljskoj.

Osim za zabavu – balone i piskutanje, helij se upotrebljava za vrlo ozbiljne i važne djelatnosti. U svim bolnicama u kojima se nalaze uređaji za magnetsku rezonanciju upotrebljava se tekući helij; rabi se u proizvodnji čipova, kvantnih računala…

Helij je onaj plin koji udisanjem stvara u čovjeka piskutav glas pa ga neki upotrebljavaju za kratkotrajne šale. Zvuk putuje kroz helij tri puta brže nego kroz zrak pa mijenja boju glasa onomu koji je progutao plemeniti plin. Osim za zabavu – balone i piskutanje, helij se upotrebljava za vrlo ozbiljne i važne djelatnosti. U svim bolnicama u kojima se nalaze uređaji za magnetsku rezonanciju upotrebljava se tekući helij. Bez helija nema MR dijagnostike. Helij se također rabi za hlađenje magneta u tisućama znanstvenih laboratorija, rabi se u svemirskoj tehnologiji, u proizvodnji čipova, optičkih vlakana, kvantnih računala…

Helij u svemiru i Kataru

Problem je helija što se nepovratno gubi, što velik dio nakon mjerenja, snimanja, hlađenja ili čišćenja ishlapi u svemir. Oko dvije tisuće tona godišnje (možda dovoljno za piskutanje svih izvanzemaljaca). Sve donedavno nitko nije reciklirao helij, svi su ga puštali u zrak. Jer je bio lako dostupan. No posljednjih pet godina cijena helija raste, bilježi se porast troškova nabave i više od 100 posto. Osim novih cijena korisnike u cijelom svijetu posebno brine – nestašica helija. Nakon nedavnih napada Irana na postrojenja u katarskom gradu Ras Laffanu preko noći je prekinuta proizvodnja helija, a kompanija »QatarEnergy« zbog popravaka najavljuje pauzu od nekoliko godina. Budući da Katar proizvodi 30 posto svjetskoga helija visoke čistoće, cijena toga plemenitoga plina porasla je ovih dana za 400 posto.

Helij u Hrvatskoj

Zbog sukoba u Perzijskom zaljevu, osim organizatora dječjih rođendana, posebno su pogođeni svjetski proizvođači čipova, elektronike, poluvodiča… Tek za primjer, Južna Koreja kupuje 55 posto helija, a Tajvan čak 70 posto helija iz Katara. Procjene posljedica sasvim su jednostavne i mjerljive: procesori, diskovi, računala i mobiteli bit će još skuplji. I Europska je unija ovisna o katarskom heliju. Stoga sustavi za recikliranje helija postaju sve popularniji. Ono što su, na primjer, na Institutu »Ruđer Bošković« zanemarivali godinama, sada kupuju. Ono što postoji samo na zagrebačkom Institutu za fiziku, mala rafinerija za ukapljivanje tekućega helija, postaje ugodno otkriće. To je jedina (akademska) institucija u Hrvatskoj u kojoj se helij – reciklira.

Helij znači Sunce

Helij je zapravo običan atom. Lagan, hladan, rijedak, skup, te poput nafte zarobljen u utrobi Zemlje. No dok se uporabom nafta pretvara u ugljični dioksid, helij uvijek ostaje helij, nije reaktivan niti je podložan promjenama. Jedina mu je mana što nepovratno bježi iz Zemljine atmosfere. Ipak u našem solarnom sustavu postoji zvijezda koja je prepuna helija – Sunce. Sunce je helij, ili će postati helij (iz vodika). Taj događaj pretvorbe energija je Sunca. Sunce je tvornica helija, a bez helija nema kemije, svjetlosti, topline, nema života. Onoga dana kada vodik nestane u jezgri Sunca nestat će i uvjeti za život na Zemlji. Prema ozbiljnim proračunima, to će se dogoditi za nekoliko milijardi godina. U međuvremenu se može očekivati pomirenje na Bliskom istoku, u Kataru i Iranu, te sigurna opskrba preostalim helijem na Zemlji.