Život kakav se predstavlja na društvenim mrežama postaje sve udaljeniji od života kakav se živi u prosječnoj svakidašnjici, napominju iz »Obitelji i medija« te upozoravaju: »Životi koje viđamo na internetu sve su više ‘obrađeni’: tijela, lica, raspoloženja, prehrana, slobodne aktivnosti – sve je pažljivo odabrano i često nedostižno. Zato u mnogih dolazi do frustracije. Ne tako davno ljudi su svoj izgled uspoređivali s izgledom svojih prijatelja, eventualno s onim što su viđali u časopisima ili na televiziji. Danas smo svakodnevno bombardirani tisućama slika, videa i kratkih isječaka koji promiču zamisao da svi trebamo biti estetski savršeni.«
»U nekim davnijim vremenima standarde ljepote određivale su Botticellijeve slike ili Michelangelovi kipovi. Sada – i to ne možemo drugačije opisati – standarde ljepote okrutno diktiraju društvene mreže. Preplavljeni smo slikama savršenih ljudi koji zapravo i ne postoje. Rezultat svega toga? Nerealni standardni, koji su postali ono što je normalno i ono što se očekuje. To je kulturološki fenomen koji autorica Eleanor Stern naziva ‘prekomjernom ljepotom’«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija« i dodaju: »Iz osjećaja neprestanoga uspoređivanja sa savršenim modelima javlja se i trajna napetost koja pak potiče prekomjernu upotrebu raznih filtara na fotografijama – a ako je to i financijski moguće – u nekom trenutku i oslanjanja na estetske zahvate.«
»Filtri za uljepšavanja fotografija osnažili su opasnu zamisao prema kojoj je postalo neprihvatljivo pokazivati svoje nesavršenosti ili pravoga sebe. Ti nas filtri tjeraju da skrivamo ono što zapravo jesmo, kao da se toga trebamo sramiti. Zato puno toga što vidimo na internetu nije istinito«, upozoravaju iz »Obitelji i medija.
Oko 6 milijardi slika
Na toj mreži, kao i na brojnim drugima, gotovo i nema fotografije koja ne prolazi
bez barem osnovne razine »uljepšavanja«.
