KAKO JE NASTAO OMILJNEI NAPITAK Ima li veze između kapučina i kapucina?

Snimio: T. Vuković

Nedavno je mrežna stranica hrvatskih kapucina objavila zanimljiv članak o nazivu nadaleko poznate kave kapučino i njezinoj vezi s redovnicima kapucinima. Na početku se tek konstatira opća činjenica da se milijuni ljudi diljem svijeta u nekom od kafića pripremaju za posao, opuštaju u vrijeme stanke ili nakon posla razgovaraju uz šalicu kave, bilo one uobičajene ili one posebno pripremane, u cijelom svijetu poznate kao kapučino. No mnogi pri tome možda i ne znaju da naziv dolazi od talijanske riječi »cappuccino«, koja se ponajprije odnosi na franjevce kapucine, za čijega se redovnika u Italiji i rabi riječ – »cappuccino«, a Nijemci za nju imaju istoimeni naziv koji uključuje kapucine – »Kapuzinerkaffe«!

Turci su nakon povlačenja za sobom ostavili vreće pune kave, koje je vojnik Franciszek Jerzy Kulczycki pokupio te u Beču otvorio prvu europsku – u pravom smislu riječi – kafeteriju nazvavši ju »Fiasco Blu«. K njemu je jednoga dana došao onodobno poznati talijanski kapucin fra Marko D’Aviano…

Redovnici, latinskoga naziva Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, skraćeno: OFMCap, osnovani su još davne 1528. u Italiji, dobivši ime po redovničkoj kapuci, a zaslužni su za, uvjetno rečeno, »izum« toga napitka od kave. Naime, po završetku bezuspješne osmanlijske opsade Beča g. 1683., koji su branili i hrabri hrvatski vojskovođe i vojnici, Turci su nakon povlačenja za sobom ostavili vreće pune kave, koje je vojnik Franciszek Jerzy Kulczycki pokupio te u Beču otvorio prvu europsku – u pravom smislu riječi – kafeteriju nazvavši ju »Fiasco Blu«. K njemu je jednoga dana došao onodobno poznati talijanski kapucin fra Marko D’Aviano (1631. – 1699.) te, kako mu je čista crna kava bila prejaka, zatražio da ju nečim zasladi. Tako je s kavom pomiješao vrhnje, nekakav začin i šećer, prema jednoj predaji čak i punč s jajima. Vlasnik Kulczycki pomalo začuđen kušao je kapucinski napitak i toliko mu se svidio da ga je nazvao »cappuccino« i počeo nuditi svim gostima, koji su ga također sa zadovoljstvom ispijali i sve više naručivali.

No pravo širenje kapučina kakav se pije danas počelo je tek početkom 20. st., kada je Luigi Bezzera g. 1901. izumio prvi espresso aparat za njegovo pripravljanje. Mlijeko se crnoj kavi počelo dodavati vjerojatno tek u 19. st., jer se mnogi slažu da se prije toga mlijeko rabilo samo za izradu sira.

Vrhunski svjetski barmeni tvrde da »savršeni kapučino« sadrži 150 – 180 ml tekućine, od koje je 25 ml kava espresso, a ostatak pasterizirano kravlje mlijeko, koje mora dosezati do gornjega ruba šalice. Ona uvijek mora biti strogo porculanska, a temperatura ne bi smjela biti veća od 70 stupnjeva jer se iznad te temperature stvara neugodan miris, a pjena se ne oblikuje ispravno. Treba dodati da se svake godine u Londonu održavaju svjetska natjecanja u pripremi najboljega kapučina, a pobjednik je, suvišno je i reći, gotovo uvijek Talijan.