KAKVE MIROVINE IMAJU »VOJNA LICA« IZ JNA? Prijelomni mirovinski dan: 8. listopada 1991.

Foto: Shutterstock
Hrvatska dokazuje da je u svojem mirovinskom sustavu nastojala izbjeći svaku mogućnost bilo kakve diskriminacije. Štoviše, novim mirovinskim zakonom ispravlja zatečene nepravde vezane uz ostvarivanje mirovinskih prava pripadnika bivše JNA, ovisno o datumu ostvarenja.

Pravo na mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi, ostvaruju i posebne kategorije osiguranika bivših država na teritoriju današnje Republike Hrvatske kao što su pripadnici bivše JNA, borci NOR-a, domobrani, pripadnici Hrvatske domovinske vojske. Za priznanje prava na mirovinu i određivanje visine mirovine priznaje se staž ostvaren kao borac NOR-a ili pripadnik Hrvatske domovinske vojske. Hrvatska time dokazuje da je u svojem mirovinskom sustavu nastojala izbjeći svaku mogućnost bilo kakve diskriminacije. Štoviše, novim mirovinskim zakonom ispravlja zatečene nepravde vezane uz ostvarivanje mirovinskih prava pripadnika bivše JNA, ovisno o datumu ostvarenja.

Pretežito i pripadnici hrvatskoga naroda

Zato Zakon o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. posebno uređuje način ponovnoga određivanja mirovine pripadnicima bivše JNA koji su se u Republici Hrvatskoj zaposlili i stekli svojstvo osiguranika te na osnovi toga ostvarili pravo na mirovinu. Riječ je o hrvatskim državljanima koji su pretežito i pripadnici hrvatskoga naroda.

Osiguranicima koji su dio staža do 8. listopada 1991. navršili kao djelatne vojne osobe bivše JNA za određivanje visine mirovine, osim staža, uzimaju se i plaće u visini od 63,22 posto. Takvim zakonskim rješenjem izbjegnuto je mukotrpno i često bezuspješno traženje dokumentacije o detaljima raznih pojedinačnih primanja uz redovitu plaću.

Za određivanje visine mirovine, odnosno utvrđivanje mirovinske osnovice tim je osiguranicima bivše JNA prema propisima koji su na snazi uračunat mirovinski staž ostvaren u službi bivše JNA, ali nisu im uzimane plaće ostvarene u JNA. Zbog te činjenice, kao i načina određivanja mirovine na temelju plaća ostvarenih od 1970. godine do godine koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, mirovine tih osiguranika bile su nepovoljnije u odnosu na mirovine pripadnika bivše JNA koje su ostvarene u vojnoj zajednici, a Hrvatska ih je preuzela i redovito ih isplaćuje.

Vrijedeći Zakon stoga propisuje da se pripadnicima bivše JNA kojima je priznato pravo na mirovinu od 1. siječnja 1992. ili kasnije, ali do dana 1. siječnja 2014. kao dana stupanja na snagu novoga Zakona, a prema općim propisima iz mirovinskoga osiguranja Republike Hrvatske, i kojima je u ukupan mirovinski staž uračunat i staž osiguranja navršen do 8. listopada 1991. prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 53/91), ponovno odredi mirovina tako da se za razdoblja toga staža osiguranja uračuna plaća ostvarena u bivšoj JNA u iznosu od 63,22 posto.

S obzirom na činjenicu da prema bivšem Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 73/91) preuzetom 1991. g. i prema Pravilniku o osobnim dohocima i drugim uvećanim primanjima aktivnih vojnih lica i vojnika po ugovoru na određeno vrijeme (Službeni list, broj 15/90) plaću čine osobni dohodak i posebni dodatci (osobni dohodak po činu odnosno klasi, osobni dohodak prema položaju, osobni dohodak po osnovi minuloga rada, armijski dodatak), te da je bolovanje isplaćivano u ukupnom iznosu mjesečnoga dohotka, u obračun za određivanje visine mirovine, odnosno utvrđivanje mirovinske osnovice uzimaju se plaće ostvarene u bivšoj JNA u visini od 63,22 posto. Propisuje se zato da se mirovina takvim korisnicima ponovno odredi, ali nasamo na osobni zahtjev korisnika. Tako je dopuštena neka vrste obnove mirovinskoga postupka za ponovno određivanje mirovine, pa u skladu s time mirovina pripada od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. To ponovno određivanje mirovine ne primjenjuje se ako je osoba na temelju staža osiguranja navršenoga u bivšoj JNA ostvarila pravo na mirovinu izvan hrvatskoga mirovinskoga osiguranja (u nekoj drugoj državi bivše Jugoslavije).

Problem nesređenih međudržavnih odnosa glede dokumentacije

Dakle to pravo na ponovno određivanje vrijedi samo za korisnike mirovina koje su ostvarene u sklopu hrvatskoga mirovinskoga sustava. Valja još pripomenuti da se to ne odnosi ni na osobu kojoj je ukupni mirovinski staž navršen u Republici Hrvatskoj kraći od dvanaest mjeseci.

Prema tome, osiguranicima koji su dio staža do 8. listopada 1991. navršili kao djelatne vojne osobe bivše JNA za određivanje visine mirovine, osim staža, uzimaju se i plaće u visini od 63,22 posto. Takvim zakonskim rješenjem izbjegnuto je mukotrpno i često bezuspješno traženje dokumentacije o detaljima raznih pojedinačnih primanja uz redovitu plaću.

Budući da se takvi slučajevi još pojavljuju ili su u tijeku kao drugostupanjski ili upravno sudski postupci, ocijenjeno je da je korisno na to upozoriti. Zato je važno znati da se postupci pokreću samo na zahtjev korisnika mirovine hrvatskoga državljanina kojemu je priznato pravo na mirovinu od 1. siječnja 1992. do dana stupanja na snagu ZOMO-a, prema općim propisima iz mirovinskoga osiguranja Republike Hrvatske, a kojemu je u ukupan mirovinski staž uračunat i staž osiguranja navršen do 8. listopada 1991. prema prijašnjim propisima kojima su bila uređena prava vojnih osiguranika. Njemu će se ponovno odrediti mirovina tako da će se za razdoblja toga staža osiguranja plaće (osobni dohodak i posebni dodatci) ostvarene u bivšoj JNA uračunati u visini od 63,22 posto. Nema posebnih problema u dokazivanju staža u JNA, ali je velik problem pribavljanja i utvrđivanja visine novčanih primanja (plaće), što je posljedica nesređenih međudržavnih odnosa glede dokumentacije.