KOLUDRICE BENEDIKTINKE DIGITALIZACIJOM ŽELE PRIBLIŽITI PAŠKU ČIPKU U sedmostoljetni samostan uvode modernu tehnologiju

Nije rijetkost da redovničke zajednice uz svoje temeljno duhovno poslanje postavljaju i nove trendove u kulturnim i turističkim inicijativama, ali da se prijave i pobijede na natječaju za dodjelu financijskih potpora poduzetničkim i društveno korisnim idejama i projektima do sada u Hrvatskoj nije često zabilježeno. Upravo je to pošlo za rukom benediktinkama s otoka Paga koje već duže godina sanjaju o razvoju i širenju paške čipke iz svojega samostana sv. Margarite koji je prošle godine proslavio sedam stoljeća postojanja, a sada su, osvojivši prvo mjesto na natječaju »Moj Zaba Start« u kategoriji kulture i znanosti, dobili 120 tisuća kuna koje će uložiti u digitalno predstavljanje stalnoga postava čipke i čipkarstva. Između 106 prijavljenih projekata u toj kategoriji prvo je stručni žiri odabrao deset finalista iz područja kazališnih, dramskih i glazbenih umjetnosti, znanstveno-istraživačkih projekata i inovacija te drugih područja povezanih s kulturom i znanošću, a u utorak 29. listopada u zagrebačkom hotelu »Esplanade« objavljeni su nagrađeni projekti.

»Nismo očekivali takav ishod«, priznaje koludrica koja živi načelo sv. Benedikta »Moli i radi« s. Benedikta Halilović, koja je u ime svoje redovničke zajednice vodila projekt, no zbog mnogobrojnih obveza u svemu im je velika pomoć i podrška bila Ana Bukša, suradnica samostana koja je, zajedno sa sestrama, razrađivala ideju i način prezentacije stručnomu žiriju, koji je na kraju odabrao upravo njihov projekt kao najbolji. Put do pobjede tražio je sudjelovanje na radionicama, potom su imali nastup pred žirijem, a bankari i ambasadori projekta posebno su mnogo pitanja imali za s. Benediktu, ne samo o financijskom planu i održivost projekta.

Ana Bukša za Glas Koncila je pojasnila cijelu ideju: »Imali smo polugotov proizvod budući da je uz samostan već otvorena zbirka sakralne baštine. Naš je cilj cijelu zgradu pretvoriti u prostor koji bi bio i duhovni i vjerski i turistički, a u tome posebno mjesto ima paška čipka. Želja nam je prenijeti dio čipke na digitalni medij kako bi se budućim korisnicima pomoću zaslona osjetljivih na dodir približila paška čipka, da mogu sudjelovati u izradi na inovativni način – nacrtati, izabrati dijelove, poigrati se ispred ekrana, upoznati čipku i način izrade. Program bi trebao omogućiti i da se model čipke može ispisati, kao i naručiti za izradu kod iskusne čipkarice kako bi se ideja materijalizirala.« Tako žele da mlađe generacije sa sobom ponesu slikovnicu u obliku čipke, a starijima žele ponuditi interakciju, da nisu samo promatrači.

Dobiveni novac uložit će u softverski razvoj i kupnju opreme, a plan im je aplikaciju nadograđivati već prema tome što se korisnicima pokaže posebno zanimljivim. U cijelom projektu, prema riječima Ane Bukše, imaju potporu i suradnju s paškim gradonačelnikom Antom Fabijanićem i direktoricom Turističke zajednice Vesnom Karavanić. »Paška čipka bijelo je zlato grada Paga; uz sol, sir i janjetinu prehranjivala je generacije Pažana te je zaštićena na UNESCO-ovoj listi baštine. A tijekom 700 godina za očuvanje baštine i umijeće izrade čipke posebno su zaslužne koludrice jer su upravo one organizirano podučavale žene i djevojke šivanju čipke iza bedema samostana. I ovim projektom želimo da samostan bude okupljalište čipkarica – onih iskusnih, ali i manje iskusnih koje će se moći družiti i međusobno naučiti jedne od drugih. Jer paška se čipka mora raditi ‘čistih’ ruku, ne može se usput kuhati. Traži to veliku koncentriranost i dobre oči«, zaključila je suradnica paškoga samostana benediktinaka Ana Bukša.

IZVORGlas Koncila br. 45/2019.
Prethodni članakKRVAVA PROPAGANDA Kako je nobelovac postao dezinformiran
Sljedeći članak»TKO JE BEZ GRIJEHA, NEKA PRVI BACI KAMEN« Štrajk učitelja pitanje je časti