Župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću hodočasničko je mjesto hrvatskih vjernika, a posebno onamo dolaze bolesni, učenici, studenti, radnici, nerotkinje, krivo optuženi, nezaposleni… koji se utječu, štuju i mole zagovoru krašićkoga sina i uznika bl. Alojzija Stepinca. Krašić i »Dolina kardinala«, s crkvama sv. Siksta u Pribiću Crkvenom i sv. Marije u Dolu, postali su u novijoj povijesti sveto mjesto zahvaljujući rođenju i uzništvu kardinala bl. Stepinca i rođenju Franje Kuharića u Pribiću. U dolskoj crkvi mladi je Alojzije g. 1924. povjerio majci odluku odlaska na studije teologije u Rim.
Prvobitna gotička crkvica sv. Tri kralja na popisu župa Zagrebačke biskupije u Krašiću spominje se g. 1334., a barokizirana je g. 1759. U njezinu starom dijelu nalazi se barokni oltar sv. Tri kralja te krstionica u kojoj je 9. svibnja 1898. kršteno peto dijete Barbare rođ. Penić i Josipa Stepinca. Njemu su nadjenuli ime Alojzije Viktor, a rođen je dan ranije u Brezariću kod Krašića. Nova crkva današnjih oblika, za koju kažu da izgledom podsjeća na nazaretsku baziliku Marijina navještenja, građena je u secesijskom stilu prema projektu Stjepana Podhorskoga od 1911. do 1913. U središnjem dijelu ima kupolu s vitražnim prozorima i oslikom Marka Rašice. Na slikama su prikazani sv. Ćiril i Metod, sv. Augustin i sv. Jerolim. U povišenu svetištu postavljeni su veliki vitražni prozori na kružnom začelnom zidu s prikazom Isusova raspeća, Srca Isusova i Marijina, sv. Josipa i sv. Ane. Na oltaru je veliki tabernakul i raspelo koje se nalazi unutar mramornoga okvira. Svaki dio crkve podsjeća na boravak i uzništvo bl. Stepinca. U Krašiću na glavnom je oltaru svoju prvu misu u Hrvatskoj slavio bl. Stepinac 19. srpnja 1931., kao i posljednju 7. veljače 1960., tri dana prije smrti. (Mladu je misu blaženik imao u Rimu u crkvi sv. Marije Velike na blagdan Svih svetih g. 1930.) U podu ispred svetišta označeno je mjesto prazne grobnice u kojoj je trebao biti pokopan 13. veljače 1960.
