Mnogi će se složiti da je demokracija jedno od najvećih postignuća čovječanstva kada o tome govorimo s političkoga aspekta, ali i s aspekta poštovanja ljudskoga dostojanstva. Demokracija je, po svojoj definiciji i onako kako je originalno zamišljena, politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice, odnosno politički poredak u kojem vlada većina te je time protivna oblicima vladavine u kojima narodom upravlja pojedinac ili skupina, kao što su to primjerice monarhija, tiranija i aristokracija.
Antički su Grci prvi uveli demokraciju kao političku ideju i poredak, a kroz povijest su nastale druge vrste demokracija koje su uz originalnu misao o političkom poretku sadržavale i neke nove ideje. Ako se demokracija definira kao politički poredak koji teži očuvanju ljudskih prava u društvu, jasno je da se u tome uvelike slaže s katoličkim socijalnim naukom.
Naša su prava ujedno i Božja
Promišljajući o odnosu kršćanstva i demokracije, hrvatski sociolog i kulturolog Eduard Kale piše kako je određena vjera temelj organizacije zajednice te samim time i načina življenja. Tako se i demokracija pojavila na europskom tlu, ondje gdje je kršćanstvo najzastupljenija religija već dva tisućljeća. Boljemu razumijevanju demokracije pomažu dokumenti koji su bili osnova kasnijega procvata različitih vrsta demokracije. Deklaracija o nezavisnosti SAD-a ističe neotuđivo pravo čovjeka na život, slobodu i sreću, kojima je Bog obdario ljude. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina ističe to da su ljudi rođeni slobodni i jednaki u pravima. Kršćanstvo se zauzima i od svojih je početaka promicalo iste te vrijednosti koje su dio tih velikih i važnih dokumenata.
Obje deklaracije pozivaju se na Boga; misao je da je Bog ljude obdario pravima te su time naša prava ujedno Božja. Glavni je protagonist i polazišna točka deklaracija sličnih spomenutima čovjek i njegova prava, a polazište je kršćanstva Bog koji je stvorio čovjeka s njegovim neotuđivim dostojanstvom. Upravo taj odnos upućuje na povezanost kršćanstva i demokracije jer je kršćanstvo vjera koja čovjeka čini odgovornim za njegove postupke i za njegovu prosudbu dobra i zla. Unatoč širokoj zastupljenosti demokracije, postoje zemlje koje ne poznaju i nikada nisu poznavale život u demokratskom društvu. Međunarodni dan demokracije slavi se 15. rujna s ciljem širenja toga političkoga poretka i njegova jačanja i poboljšanja u zemljama u kojima je prisutan.
Svrha demokracije i politike
Demokracija je politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluje narod. Crkva neprestano poziva narod, pa tako i mlade, da se bore za plemenite ideale. To je vrlo bitno u bavljenju politikom, o čemu govori i Kompendij socijalnoga nauka Crkve koji poziva na dijalog i odgovorno služenje u svim društvenim i političkim aspektima.
Kompendij socijalnoga nauka Crkve 2004. godine objavilo je papinsko vijeće »Iustitia et pax«. Ne smatra se samo teoretskim razmišljanjem odvojivim od konkretnoga života jer su pitanja ljudske osobe i njezinih prava, obitelji, ljudskoga rada, gospodarstva, politike i okoliša bitna za primjenu osnovnih evanđeoskih načela u konkretnom vremenu i prostoru. Crkva poziva i mlade da budu dionici političkoga života, a time i političke odgovornosti.
U svrhu postizanja općega dobra
Svi koji djeluju u politici moraju narodu »polagati račune« o vlastitom djelovanju, kao i poštovati utvrđene zakone i norme, jer u demokraciji vlast pripada narodu i odgovorna je pred narodom (br. 408). Nadalje, u Kompendiju je istaknuto da je politička odgovornost nužno povezana s moralnom dimenzijom u svrhu postizanja općega dobra (br. 410). Dakle, osoba koja se bavi politikom trebala bi imati usađene moralne vrijednosti, govoriti otvoreno i iskreno te djelovati za dobrobit svih. Ako političari »izdaju načela morala i norme socijalnih nauka pravednosti« (br. 411), znači da su upali u korupciju i rade suprotno moralnim načelima, što i nije rijetkost. No ne treba gubiti nadu, nego u mlade »usaditi« moralne vrijednosti kako bi jednoga dana postali odgovorni i obzirni.
»Ima li dakle u Kristu kakve utjehe, ima li kakva ljubazna bodrenja, ima li kakva zajedništva Duha, ima li kakva srca i samilosti, ispunite me radošću: složni budite, istu ljubav njegujte, jednodušni, jedne misli budite; nikakvo suparništvo ni umišljenost, nego – u poniznosti jedni druge smatrajte višima od sebe; ne starajte se samo svaki za svoje, nego i za ono što se tiče drugih« (Poslanica Filipljanima 2, 1-4) – riječi su to kojima bi se trebao voditi svatko od nas, a dakako i oni koji, baveći se politikom, utječu na sve nas.
Demokracija kao zaštitnica prava i sloboda
Borna Lukačin, student Kineziološkoga fakulteta u Zagrebu, odlazi na izbore od svoje 18. godine. Svoju građansku dužnost shvaća ozbiljno i smatra da bi ju svi trebali izvršavati. »Mladi bi svakako trebali glasovati zbog svoje građanske dužnosti. Trebaju naučiti preuzimati odgovornost u društvu. To je jedini način da se država mijenja i razvija. Kada glasuju samo stariji, društvo ne ide naprijed, nego stagnira na istim idealima«, rekao je i napomenuo koliko je važno sudjelovati u političkom životu: »Politika se tiče svih nas jer svi zajedno živimo u jednom uređenju. Važno je uzeti stvar u svoje ruke i usmjeravati budućnost države u smjeru u kojem želimo da ide, umjesto da sve prepustimo u ruke drugima.«Međunarodni dan demokracije
Svatko od nas želi da se njegov glas čuje i uzme u obzir, a demokracija je društveno uređenje koje nam to najbolje omogućava. Riječ je o političkom sustavu u kojem većina stanovništva ima pravo slobodnoga odabira političkoga vodstva. Kako bi se jačalo demokratsko uređenje, Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 15. rujna Međunarodnim danom demokracije.
Proslava toga dana prilika je za procjenu trenutačnoga stanja demokracije u svijetu, a glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres rekao je da je taj dan prilika za jačanje važnosti poštovanja slobode govora, građanskih sloboda i vladavine prava, osiguravanje odgovornih institucija te zaštitu i promicanje ljudskih prava. Istinska demokracija često se čini kao nedohvatljiv ideal, no ne zaboravimo pri tome da je za pravo demokratsko društvo potrebno aktivno građanstvo, a to smo svi mi.
