Europski je sud pravde 2018. godine presudio da su svi genetički modificirani organizmi – genetički modificirani organizmi (GMO). Staromodne metode transgeneze, poput rekombinantne DNK ili moderne metode mutageneze, poput sustava CRISPR-Cas9, proizvode mutante koji podliježu primjeni stroge europske Direktive 2001/18/EC o genetički modificiranim organizmima. Svako laboratorijsko petljanje ili manipulacije po genima biljaka isključuje takve usjeve s europskoga tržišta hrane. Zabranjeno je dakle u trgovinama široke potrošnje prodavati genetički modificirani kukuruz ili soju za prehranu ljudi.
Rajčice iz Petrijeve zdjelice
Nakon osam godina zatišja agrokemijska industrija, znanstveni sateliti i poslušni zakonodavci razmatraju da se novi GMO-i pravno izuzmu i oslobode okova europske direktive. Predlaže se promjena zakonodavnoga okvira prema kojem nova GM hrana, proizvedena novim genetičkim tehnologijama, ne bi prolazila obvezne sigurnosne provjere ili procjene rizika, ne bi bila sljediva ni posebno označena. Nova GM hrana bit će izjednačena s tradicionalnom, konvencionalnom hranom, a ljudi više ne će znati što jedu – krastavce iz bakina vrta ili rajčice iz Petrijeve zdjelice.
Antiperspiranti za biljke
Sve donedavno GM usjevi, kukuruz, riža, soja ili uljana repica imali su karitativni i ekološki imidž: bili su rješenje za glad u svijetu i rješenje za eliminaciju štetnih pesticida iz okoliša. Nove GM biljke imaju novu ulogu – rješenje su za klimatske promjene! Molekulski biolozi svojim molekulskim škarama izrežu gene (EPFL10) za gustoću pora na površini lista pa biljka gubi manje vode isparavanjem i postaje otpornija na sušu i fen. Ta manipulacija neodoljivo podsjeća na kemiju antiperspiranata, kozmetičkih proizvoda za sprječavanje znojenja ispod pazuha. Aluminijski spojevi začepljuju pore i tako guše i »suše« kožu. Svakodnevna uporaba antiperspiranata dokazano uzrokuje alergije i upale znojnih žlijezda, a neki je znanstvenici povezuju s rakom dojki i Alzheimerovom bolešću.
Tko želi GMO?
U svakom slučaju svaka je generacija GM proizvoda obilježena mitologijom, soteriološkim marketingom, ali i prijetnjama: ili GMO ili glad, ili GMO ili kemija, ili GMO ili suša… Prodaja magle je razumljiva jer GM usjevi nemaju nikakve mjerljive prednosti, naprotiv.
Prinosi po hektaru isti su ili manji, potrošnja herbicida glifozata je povećana, bioraznolikost prirode smanjena, a pojava superkorova povećana… Pohvala takvim patentima moguća je jedino u reklamnim brošurama. Dodatan je problem GM proizvoda to što zapravo nikomu nije potrebna genetički modificirana rajčica, što nitko ne želi pojesti baš GM jabuku, što nitko nije gladan jer nema GM kukuruz…
»Monsanta« više nema, ali…
Čemu uopće služe GM biljke? GM usjevi možda nisu dobar alat za prehranu svijeta, za čišći okoliš ili za pobjedu nad klimatskim poremećajem, ali jesu za specijalni rat protiv poljoprivrednika, obiteljskih gospodarstava, seljaka, farmera… Patentirano sjeme čini ih ovisnima o agrokemijskoj industriji. Sve do 2018. godine američka je kompanija »Monsanto« bila zloglasni simbol takvoga monopola i poljoprivredne eksproprijacije, no tada njemačka kompanija »Bayer« kupuje »Monsanto« i ukida njegovo ime. Iste godine, dakle, kada Europski sud odlučuje – sve je to GMO!
Nakon što su 2016. godine propali pregovori Europske unije i Sjedinjenih Država o trgovinskim odnosima (TTIP), pojavio se novi pokušaj za bescarinski trgovinski brak, ovaj put s Južnom Amerikom (Mercosur). Stoga je europska deregulacija GMO-a, čini se, priprema terena ili miraz za potpisivanje predbračnih ugovora. Jer brazilske su plantaže prekrivene mutiranom sojom, europski je »Bayer« vlasnik glifozata, a svi smo mi, kažu naši molekulski biolozi, GMO.
