MALI ZAHVAT ČOVJEKA – EKOLOŠKA KATASTROFA Prvo trovanje supova u Europi

Foto: Shutterstock

Zbog veterinarske uporabe protuupalnoga lijeka diklofenaka, poznatoga pod tržišnim imenom »Voltaren«, jata supova više ne lete nad Indijskim potkontinentom. Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća diklofenak se počeo masovno upotrebljavati za ublažavanje upala i bolova u stoke. Hraneći se ostatcima životinja, koje su bile tretirane diklofenakom, supovi su ugibali zbog akutnoga zatajenja bubrega. U rasponu od 20-ak godina nestalo je više od 60 milijuna supova, odnosno više od 99 posto populacije.

Medikalizacija stoke

Zbog nagloga i masovnoga izumiranja ptica strvinara indijska je vlada 2006. godine zabranila diklofenak u veterinarskoj praksi. Slučaj diklofenaka u Indiji završena je priča. Većina supova je otrovana, a obnova populacije vrlo slabo napreduje. Medikalizacija stoke izazvala je neočekivane posljedice u prirodi, u prehrambenom lancu u kojem je najslabija karika sup platio najveću cijenu. Supova u Indiji, takoreći, više nema, ali je narastao broj štakora i divljih pasa, koji su dijelom preuzeli posao lešinara.

Zaboravljena lekcija

O ekološkoj je katastrofi na Indijskom potkontinentu upozoren čitavi svijet. O tome su brujale naslovnice medija, ali i radovi u znanstvenim časopisima. No s vremenom je to postala samo zaboravljena lekcija. Industrijska proizvodnja stoke i preventivno doziranje krava i svinja diklofenakom bile su pogrješke iz kojih mnogi nisu ništa naučili. O tome svjedoči odluka španjolskih vlasti iz 2013. godine kojom se dopušta uporaba diklofenaka u veterinarske svrhe. I to usprkos činjenici da u Španjolskoj živi najveći dio europskih supova i usprkos prigovorima političkih stranaka, građanskih udruga i znanstvenika.

U Španjolskoj se nalazi oko 90 posto europskih supova, a ostatak se gnijezdi po mediteranskim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Na kvarnerskim se otocima nalazi kolonija od stotinjak preživjelih parova. Važno je osigurati opstanak tih ptica jer su one korisni i efikasni čistači strvina, a njihov nestanak može izazvati neželjene posljedice. Uključujući lavinu zdravstvenih poremećaja u ljudskoj populaciji. U Indiji je, na primjer, nakon kolapsa supova povećan broj ljudi zaraženih kugom i bjesnoćom.

Priča se ponavlja

S obzirom na to da se stoka u Španjolskoj godinama tretira diklofenakom, bilo je pitanje vremena kada će prvi otrovani supovi biti otkriveni i na europskom kontinentu. To se dogodilo upravo ove godine. Znanstvenici pod vodstvom Marte Herrero-Vilar s Instituta za divlje životinje IREC pratili su pomoću satelitskoga radionavigacijskoga sustava letove supova te uočili prestanak kretanja jedne jedinke. U nacionalnom parku u Kataloniji pronašli su uginuloga supa, a laboratorijske su analize dokazale da je ptica otrovana – diklofenakom. Klinička slika kod supa starješine, otrovanoga na Pirinejskom poluotoku, ista je kao i kod tankokljunih supova otrovanih na Indijskom potkontinentu – zatajenje rada bubrega.

Učinak leptirovih krila

Španjolski su znanstvenici objavili rad u poznatom časopisu »Znanost cjelovitoga okoliša«, a ekološke udruge sada zahtijevaju od Europske komisije da promijeni regulaciju i dozvolu uporabe protuupalnoga lijeka diklofenaka u veterinarskoj praksi (Sci. Total Environ. 2021, 782, 146890). Budući da je Španjolska najvažnije obitavalište supova u Europi, treba poduzeti mjere opreza kako se ne bi ponovio crni scenarij iz Nepala, Bangladeša, Pakistana i Indije.

Priča o diklofenaku i supovima ekstreman je primjer kako relativno mali zahvat čovjeka u prirodu može završiti ekološkom katastrofom. Tako su Indijci preventivnom tabletom za krave nenamjerno uništili čitavu populaciju supova u vlastitoj zemlji. Neovisno o tome radi li se o (klasičnom) domino-efektu ili (kaotičnom) leptirovu učinku, Španjolska ne bi smjela ponoviti azijsku pogrješku.