U Norveškoj je odobren novi znanstveni projekt pod nazivom »Kako je Norveška učinila svijet bjeljim« (»NorWhite«) u kojem će istraživači pokazati kako je bjelina postala boja moći i supremacije: »Bjelina je kulturna i socijalna uvjetovanost povezana s bojom kože, povlasticama i sustavnim isključivanjem iz društva.« Projekt »NorWhite« primjer je, nažalost, kako znanstvena istraživanja mogu biti onečišćena ideologijama, privatnim frustracijama i političkim agendama.
Norveška priča o bijeloj boji započinje sa 20. stoljećem kada kemičari Farup i Jebsen otkrivaju titanijev dioksid (TiO2), bijeli pigment koji je osvojio svijet. Uporaba toga bijeloga bojila raširena je u arhitekturi i građevinarstvu (bijeli zidovi!), proizvodnji keramike, plastike… Titanijev dioksid popularna je boja za hranu, papir, tekstil, tetovaže i kozmetiku. Povijest moderne bijele boje zaista je zanimljiva, no u tom je znanstvenom projektu nepotrebno kontaminirana kulturom »woke«, poklicima pokreta »BLM« ili prijezirom prema prošlosti.
U službenom predstavljanju projekta Ingrid Halland, profesorica na sveučilištu u Bergenu, upozorava: »Bjelina je danas, u društvenom i političkom smislu, postala zabrinjavajuća stvarnost… stoga je nužno suočiti se s našom prošlošću rasne isključivosti. U proučavanju bjeline u povijesti umjetnosti i arhitekture bijela je boja shvaćena kao kulturološka i vizualna struktura povlastica.« Suradnici na projektu sada idu korak dalje – započinju intelektualni obračun s političkom nijansom bijele boje.
Koristeći se postkolonijalnim i kritičkim rasnim teorijama, pokušat će pokazati da su »bijela boja« i »supremacija bjeline« stvarnosti koje treba shvaćati – doslovno. Stoga se neki pitaju: »Žive li u bijelim norveškim kućama – rasisti?«
Pokušaj implementacije rubnih političkih teorija u historiografiju bijele boje akademska je prijevara; između bijele puti i bijeloga pigmenta postoji samo lingvistička veza. Titanijev dioksid nema nikakve veze s bijelom bojom kože. Štoviše, u nanoobliku potiče njezino tamnjenje: na svjetskim se plažama zbiva masovan pokušaj bijelaca da pocrne. Sve ostalo karikatura je znanosti složena u interesu ideologije »woke« ili političke korektnosti. Čini se da se mnogi znanstvenici koriste receptima iz industrije zabave: ono što je na estradi smišljena afera, kojom se osigurava medijska prisutnost, to je u znanosti, na primjer, idolatrija manjine, kojom se stječe financijska potpora za projekt.
Zanimljivo, profesorica Halland u svojoj je znanstvenoj skupini okupila samo – žene. Za projektni su prijedlog »NorWhite« dobile više od milijun eura, a njihovo znanstveno koketiranje s grižnjom europske savjesti trajat će sve do 2028. godine. Iz zemlje u kojoj je stvoren titanijev dioksid, ali i pojam »kvisling«, sada dolazi novi proizvod – intelektualni mazohizam nad bijelom bojom (kože).
Prošle je godine u Europi zabranjena bijela boja, titanijev dioksid, u prehrani. Pekarski proizvodi, slatkiši ili mliječne prerađevine više se ne smiju bojiti – bijelim norveškim pigmentom. Nakon uvida u patološke inicijative za eliminacijom bijele boje iz ljudskoga okoliša, nije jasno je li ta zabrana inspirirana brigom za zdravlje potrošača ili se radi o znanstvenom posipanju pepelom.
