MEDIJSKE SLOBODE NA ISKUŠENJU U doba korone pojačalo se medijsko zavaravanje javnosti

Foto: Shutterstock

Zanimljiv tekst objavio je u Jutarnjem listu Viktor Vresnik pod naslovom »Vlada je svaku odrednicu smjera politike dužna predstaviti javnosti«. Kao primjer naveo je Estoniju, zemlju od 1,3 milijuna stanovnika koja je do 1991. bila dio Sovjetskoga Saveza i u kratkom roku uspjela postati razvijena digitalizirana država s naprednom tržišnom ekonomijom i visokim dohotkom. Estonija je uspjela popeti se visoko na ljestvicama koje verificiraju slobodu ekonomije, nesklonost korupciji i poštovanje ljudskih prava, a nije da u rastanku s Moskvom – ali ne i s Rusima koji i danas čine četvrtinu stanovništva – nisu imali problema. Vresnik ne vidi ni jedan razlog zašto sve to do danas nije uspjela i Hrvatska koja je u tranziciji, čak i nakon rata, bila daleko bogatija od te baltičke mikrodržave. Problem Hrvatske, smatra, nije u tome što nije slijedila »estonski« model otvaranja države »građanima«, što nije znala po »irskom obrascu« golemim poreznim olakšicama privući velike korporacije (presudno je bilo mnogošto izvan poreznoga sustava: od jasne regulative ekspresnoga pravosuđa, ekstremno jednostavnoga računovodstva sve do geografske pozicije i engleskoga kao svjetskoga jezika). Problem je što u trideset godina samostalnosti Hrvatska nije izgradila funkcionalan sustav koji može smatrati svojim, a vrlo nevoljko usvaja zajednička europska pravila koja stižu iz Bruxellesa. Estonci su u reformama bili brzi jer nisu imali što izgubiti, kako je to svojedobno objasnio jedan od njihovih političara. Hrvati su se na početku tranzicije osjećali superiornima, a na dnu ljestvice našli su se zbog uspavanosti i nečinjenja. Vresnik je zapazio i sljedeće: »Da je Martina Dalić progurala svoj model suvremene i učinkovite državne uprave, da je netko dosad pokrenuo uspavano pravosuđe, a da je Sanaderu uspio njegov projekt rezanja suvišnih regula (‘Hitrorez’) i da se uspjelo, poput Estonaca, državu otvorili građanima, danas se ne bi javnost čudila uobičajeno otvorenom, a kristalno jasnom javnom istupu ministra financija na jednom saborskom odboru, a Tomislav Ćorić ne bi nas mogao učiti što Vlada treba, a što ne treba predočiti Saboru i javnosti. Država pripada građanima – Res publica«, zaključio je Vresnik.

Hrvatska se popela u medijskim slobodama

Prema nedavno objavljenu izvještaju Reportera bez granica došlo je do dramatičnoga srozavanja slobode medija od početka pandemije diljem svijeta. Novi svjetski indeks slobode medija (procjenjivala se situacija u medijima u 180 zemalja) pokazao je da u 73 posto zemalja postoje ozbiljni problemi s medijskim slobodama. U izvješću se navodi da su brojne zemlje iskoristile pandemiju koronavirusa kao osnovu za to da se novinarima blokira pristup informacijama. Hrvatska se ove godine popela na 56. mjesto, što je najbolji plasman od 2013. (lani je bila 59.). Ipak na ljestvici je i dalje u društvu Madagaskara, BiH i Nigera, a od zemalja EU-a lošije su plasirane jedino Poljska, Grčka i Mađarska. Palo je i povjerenje javnosti u novinarstvo.

U izvještaju Reportera bez granica stoji da je 59 posto anketiranih u 28 zemalja navelo da novinari »namjerno« pokušavaju zavarati javnost objavom informacija za koje znaju da su lažne

U izvještaju stoji da je 59 posto anketiranih u 28 zemalja navelo da novinari »namjerno« pokušavaju zavarati javnost objavom informacija za koje znaju da su lažne.

Glazbenik kojemu je središte – Krist

U izobilju problema o kojima pišu mnogi mediji dragocjeni su tekstovi koji donose poticajna svjedočanstva. Među njima je tekst Klare Rožman u Jutarnjem listu koja se susrela s raspjevanim Dalmatincem Petrom Dragojevićem, koji sve više osvaja pozornice, a kako je rekao, u ljubavi je itekako sretan već punih osamnaest godina otkako je upoznao »svoju Andreu« s kojom je u braku petnaest godina – iako najčešće pjeva o nesretnim ljubavima. No, kako kaže, taj otac petero djece – Davida, Emanuela, Jone, Deborah i Noaha – njegove pjesme nisu autobiografske, nego jednostavno uspijeva emociju, koju srećom nije imao prilike proživljavati, prenijeti svojoj publici. Tako je uostalom radio i njegov pokojni barba, legendarni Oliver Dragojević. Na pitanje novinarke koja je tajna sretnoga braka odgovorio je: »Temelj je ljubav, a nadogradnja je puno razumijevanja i kompromisa, iako ponekad to nije dovoljno. Smatram da je Krist centar našeg života i oprost je važan u svakom odnosu jer na taj način možemo prebroditi neke ružne stvari i krenuti dalje.« Na pitanje o djeci i njihovu odgajanju, osobito stoga što su svi petero školarci, rekao je da sigurno ni roditeljima jedinca nije jednostavno, pa se našalio izjavivši da je dovoljno jedan da roditelje »izludi s gradivom, koncentracijom i učenjem«. Opisao je da dvoje njegove djece – učenici drugoga i trećega razreda – nastavu pohađaju u školi, a šestaš nastavu prati »na daljinu«. »Ovo je situacija koju nitko nije očekivao niti priželjkivao, ali zato priželjkujemo da sve opet vrlo brzo dođe na svoje mjesto, jer nije lako ni djeci, ni roditeljima, ni profesorima. Supruga je također opet na fakultetu tako da su kod nas u kući u posljednje vrijeme stalno neka predavanja.« Na pitanje kako se korona odrazila na njegov glazbeni život i nedostaju li mu koncerti odgovorio je da je ujesen još uvijek uživao u svirci, ali kao i svakomu glazbeniku nedostaje mu kontinuitet koji je održavao godinama. Prisjetio se sigurnosti koju su davale nove pjesme, novi albumi, koncerti. »Ovo je vrijeme koje treba i psihički prebroditi, a umjetnici najviše ispaštaju. Mnogi mogu raditi s maskom na licu, a nama je to nemoguće. Polagali smo nadu u ovu 2021. godinu, ali još uvijek je sve neizvjesno«, rekao je.

IZVORGlas Koncila br. 18/2021.
Prethodni članakKAKO ŽIVI HERCEGOVAČKA RODNA ŽUPA VUKOVARSKOGA HEROJA BLAGE ZADRE U predvečerje se iz kuća još čuje zajednička obiteljska molitva
Sljedeći članakIZNIMNA HRABROST IVANE NIKOLAC KOJA MIJENJA ŽIVOTE OSOBA S INVALIDITETOM »Ne mogu pomoći sebi, ali mogu drugima«