Nakon ljeta tijekom kojega su se smjenjivali toplinski valovi s razornim olujama i požarima ni početak jeseni nije donio pretjerano zahladnjenje. No početak rujna ujedno je bio početak »Vremena stvorenoga«, ekumenske inicijative za očuvanje planeta Zemlje koje počinje 1. rujna, na Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom, i završava 4. listopada, na blagdan sv. Franje Asiškoga, zaštitnika ekologije i omiljenoga svetca mnogim denominacijama. U tom su razdoblju 2,2 milijarde kršćana diljem svijeta pozvane da molitvom i djelovanjem iskazuju skrb za stvoreno.
Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom ima ekumensko obilježje jer ga od 1989. slave pravoslavni kršćani, a Ekumensko vijeće Crkava (Svjetski savez Crkava – WCC) slavlje je produljilo do 4. listopada te se to razdoblje naziva »Vremenom stvorenoga«. Uz encikliku »Laudato si’ – O brizi za zajednički dom« koja je objavljena na Duhove 2015. godine papa Franjo je te godine ustanovio i Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom u Katoličkoj Crkvi. Tom je prigodom papa Franjo podsjetio da duhovnost nije odvojena od prirode, nego živi s njom u zajedništvu. Kršćani su stoga pozvani na »ekološko obraćenje« s obzirom na to da je poziv da budu »čuvari Božjega djela« bitna sastavnica krjeposna života, a ne tek neobvezna i uzgredna. Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom i razdoblje »Vremena stvorenoga« koje njime započinje prigoda su za obnovu toga poziva kroz molitvu, promišljanje, obraćenje i prihvaćanje nužnih promjena koje se očituju u promjeni neodrživa životnoga stila. To je ujedno prigoda za zahvalu Bogu na njegovu divnom daru koji nam je povjerio, kao i za zaziv njegova milosrđa za grijehe počinjene protiv stvorenja.
Svake godine Ekumenski upravni odbor izabire temu. Ove godine tijekom »Vremena stvorenoga« kršćani će biti ujedinjeni u molitvi i djelovanju oko teme »Nek’ poteku pravda i mir« nadahnute riječima proroka Amosa sa simbolom moćne rijeke. Prorok Amos vapi: »Pravda nek’ poteče kao voda i pravica k’o bujica silna« (Am 5, 24), što je poziv vjernicima da se pridruže rijeci pravde i mira i zauzmu se za klimatsku i ekološku pravdu, kao i za zajednice koje su najviše pogođene klimatskom nepravdom i gubitkom biološke raznolikosti.
Gubitak biološke raznolikosti, kako se naziva izumiranje čitavih vrsta, događa se brzinom kakva nije viđena od zadnjega masovnoga izumiranja. Budućnost mladih ugrožena je kaskadnim gubitkom biološke raznolikosti i klimatskim promjenama.
Kako se navodi u vodiču za proslavu objavljenu na mrežnim stranicama inicijative, danas postoji snažna svijest o vezi između fosilnih goriva, nasilja i rada. »Možemo, međutim, sanjati i raditi za svijet gdje svaka zemlja proizvodi energiju koja joj je potrebna iz Bogom danih darova Sunca i vjetra, radije nego da ide u rat za fosilna goriva. Dok se pridružujemo rijeci pravde i mira s ostalima, stvara se nada umjesto očaja. Potoci mogu nastati u pustinji. Umjesto ekonomije koja se temelji na sukobu može se izgraditi ekonomija mira.«
Papa Franjo u svojoj nas poruci za ovogodišnji Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom također poziva na djelovanje za očuvanje Zemlje kao zajedničkoga doma. Poruku započinje riječima koje su ujedno tema ovogodišnjega »Vremena stvorenoga«: »Nek’ poteku pravda i mir.« Ta slika proroka Amosa, objašnjava Papa, govori čovjeku što Bog želi. »Bog želi da vlada pravda, što je za naše živote djece stvorene na Božju sliku jednako važno kao voda za naše fizičko preživljavanje. Ta pravda mora niknuti tamo gdje je potrebna, ne smije se skrivati preduboko ili nestati poput vode koja ispari prije nego što uspije utažiti našu žeđ. Bog želi da svaki pojedinac nastoji biti pravedan u svakoj prilici, da se uvijek trudi živjeti u skladu s njegovim zakonima i tako omogući da život procvjeta u svoj svojoj punini. Kad najprije tražimo Božje kraljevstvo (usp. Mt 6, 33) odražavajući ispravan odnos s Bogom, ljudima i prirodom, pravda i mir mogu teći poput nepresušnoga toka bistre vode, hraneći čovječanstvo i sva stvorenja.«
Papa ljude poziva da budu uz žrtve ekološke i klimatske nepravde te da se prekine besmisleni rad protiv stvorenoga svijeta koji se očituje u vidljivim posljedicama koje iza sebe ostavlja gramzivi konzumerizam. Prema Međuvladinu panelu o klimatskim promjenama (IPCC) još nije prekasno za poduzimanje potrebnih mjera za očuvanje klime. Papa poziva da kršćani u »Vremenu stvorenoga« toj rijeci pravde i mira daju svoj doprinos kroz tri dimenzije promjene: promjenom vlastitoga srca, svojega životnoga stila i javnih politika. Preobrazba srca ekološko je obraćenje na koje je potaknuo sveti Ivan Pavao II. To je obnova čovjekova odnosa sa stvorenim svijetom tako da ga više ne promatra kao objekt koji treba iskorištavati, nego da ga čuva kao Stvoriteljev dar. Cjeloviti pristup okolišu uključuje četiri odnosa: s Bogom, s braćom i sestrama, današnjom i budućom, s čitavom prirodom i sa samim sobom.
Druga je dimenzija promjena životnoga stila te uz pokajanje za vlastite »ekološke grijehe« pretpostavlja usvajanje novih životnih navika koje dovode do smanjenja nepotrebne potrošnje i količine otpada. To uključuje i suradnju s Božjim stalnim djelom stvaranja pozitivnim izborima poput štedljivije upotrebe dobara, radosne umjerenosti, odvajanja i recikliranja otpada te češćega izbora proizvoda i usluga koji su ekološki i društveno odgovorni. Treća se dimenzija odnosi na promjenu javnih politika koje oblikuju naš život danas, ali i život mladih sutra. »Ekonomske politike koje potpomažu skandalozna bogaćenja nekolicine povlaštenih i ponižavajuće uvjete za mnoge druge znače kraj mira i pravde. Očito je da su bogatije države nagomilale ‘ekološki dug’« (usp. Laudato si’, 51). Na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda (COP 28) koja će se održati u Dubaiju od 30. studenoga do 12. prosinca svjetski čelnici moraju poslušati znanost i pokrenuti brzu i pravednu tranziciju kako bi se okončala era fosilnih goriva jer je nastavljanje istraživanja i širenje infrastrukture za fosilna goriva u suprotnosti s obvezama preuzetim Pariškim sporazumom o obuzdavanju globalnoga zatopljenja, ističe Papa u svojoj poruci. Stoga vjernike poziva da podignu svoj glas kako bi se stalo na kraj toj nepravdi prema siromašnima, ali i nepravdi prema djeci koja će snositi najgore posljedice klimatskih promjena te da u ovom »Vremenu stvorenoga«, kao Kristovi sljedbenici, žive, rade i mole da zajednički dom ponovno obiluje životom.
