Ženama i djevojkama u znanosti posvećen je 11. veljače. Taj nas dan potiče na razmišljanje o ravnopravnosti spolova i promicanje uloge žena u znanstvenim područjima.
Znanstvenica koju možemo smatrati pretečom i primjerom u tome svakako je Marie Curie, francuska kemičarka i fizičarka poljskoga podrijetla koja je svojim istraživanjima o kemijskom elementu radiju i radioaktivnosti dala velik doprinos znanosti. Također je jedina žena koja je dvaput dobila Nobelovu nagradu, i to u dva različita područja. Ne zaboravimo ni Adu Lovelace koja je zaslužna za nastanak računalnoga programiranja. Za Hrvatsku je važna Lidija Colombo, prva žena koja je u Hrvatskoj diplomirala fiziku te bila osnivačica prvoga laboratorija za molekulsku fiziku u Lijepoj Našoj. Bila je urednica Matematičko-fizičkoga lista kojim je nastojala popularizirati znanost i u nju uključiti mlade. U 2022. godini u Nacionalnom programu stipendiranja L’Oreal-UNESCO »Za žene u znanosti« stipendije su dobile Natalia Ivanjko, Katarina Mužina, Ana Novačić i Marsela Polić, svaka na vlastitom području znanosti. Do prošle su godine izabrane 64 mlade znanstvenice koje svojim doprinosom bitno mijenjaju paradigmu znanosti, ali i mijenjaju svijest o ulogama mladih žena i djevojaka u području STEM.
U novije doba na čelne se funkcije biraju žene i u Vatikanu. Raffaella Petrini, tajnica Uprave Države Grada Vatikana, najviše je rangirana žena u Vatikanu. Uz nju se ističe i Barbara Jatta, ravnateljica Vatikanskih muzeja, te Nathalie Becquart, podtajnica Biskupske sinode, koja je trenutačno prva žena s pravom glasa koja punopravno može sudjelovati u radu Sinode.
Nedavno je i papa Franjo izjavio da su te promjene pozitivne te je pohvalio ulogu žena u vođenju važnih institucija, pa je time i sam ojačao nastojanja i potaknuo nastojanja vezana uz ravnopravnost spolova i promjene u priznavanju prava žene u političkom i vjerskom životu ne samo država, nego i Crkve.
»Stvorivši ljudsko biće kao muško i žensko, Bog na jednak način daje osobno dostojanstvo muškarcu i ženi i obasipa ih neotuđivim pravima i odgovornostima, svojstvenim ljudskoj osobi«, misli su svetoga pape Ivana Pavla II. u enciklici »Familiaris consortio« koje nam mogu služiti kao pokazatelj ravnopravnosti u dostojanstvu svakoga ljudskoga bića bez obzira na spol.
Žene su dugo bile marginalizirane, osobito kada je riječ o obrazovanju. Ipak, vremena se mijenjaju, pa se tako polako smanjuju i spolne predrasude i stereotipi. U skladu s promjenom odnosa prema ženama i mentaliteta, danas sve više žena završava visoko obrazovanje. Popis stanovništva iz 2011. godine bio je prvi popis stanovništva u kojem je u Hrvatskoj zabilježen veći broj visokoobrazovanih žena nego muškaraca – od ukupnoga broja osoba s visokim obrazovanjem njih 53,39 posto bile su žene. Prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku taj se trend nastavlja, pa je tako u 2021. godini udio studentica među studentima koji su te godine završili studij iznosio 61 posto.
Veća zastupljenost žena u visokom obrazovanju većinom prevladava i u ostatku Europe. Tako podatci Eurostata pokazuju da je na razini Europske unije visoko obrazovanje završilo 33 posto žena i 29 posto muškaraca, a žene s tom razinom obrazovanja bile su u većini u gotovo svim državama članicama. Ipak, kada je riječ o rukovodećim poslovnim pozicijama, i dalje prednjače muškarci. Tako su u 2016. godini na razini Europske unije trećinu rukovoditelja činile žene, a udio žena na tom položaju ni u jednoj državi članici nije prelazio 50 posto. Također, kada se usporede prosječne bruto plaće po satu, podatci pokazuju da žene zarađuju u prosjeku 16 posto manje u odnosu na muškarce, a zanimanje s najvećom razlikom u plaći po satu za žene i muškarce bilo je rukovoditelj, pri čemu žene prosječno zarađuju 23 posto nižu plaću od muškaraca, što je isto tako odraz nepravedna odnosa.
Unatoč većoj zastupljenosti žena u visokom obrazovanju, žene znatno manje upisuju fakultete područja STEM, što je vidljivo i u Hrvatskoj. Primjerice, na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje udio djevojaka iznosi oko 20 posto. Moguće je da je takav rezultat odraz mišljenja o »muškim i ženskim poslovima« koje je još rasprostranjeno u hrvatskom društvu. Ipak, obrazovanje ima ključnu ulogu u izjednačavanju prava i postizanju pozitivnih društvenih promjena.
Magistra prehrambenoga inženjerstva Jelena Ćorić otkrila nam je da je još od malih nogu pokazivala interes za znanost i prirodni svijet, što ju je i navelo da upiše Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Tijekom preddiplomskoga studija shvatila je da ju posebno zanima upravo studij prehrambenoga inženjerstva, koje ima važnu ulogu u postizanju visoke kvalitete u proizvodnji hrane, objašnjava nam Jelena. Kaže nam da je za vrijeme studija stekla kvalitetno znanje te smatra da je upravo znanje ono što nam je omogućilo sav napredak u znanosti i tehnologiji današnjice. Taj tijek događaja, smatra Jelena, dovodi nas do pitanja jesmo li sa svim tim znanjem u području znanosti doista jednaki. Kaže da je trenutačno puno pozornosti usmjereno na činjenicu da pojedinci, često muškarci, zlorabe sustav i svoju moć kako bi negativno utjecali na žene, a one se istodobno na svom putu prema znanosti često suočavaju s institucionalnim i kulturnim zaprjekama. Unatoč vidljivim poboljšanjima postignutim u znanstvenoj zajednici u posljednjih nekoliko godina, žene su još nedovoljno zastupljene u znanosti i tehnologiji, kako u akademskom tako i u privatnom sektoru, stoga bi djevojčice trebalo poticati da razvijaju svoje vještine do kraja, bez ograničenja koja su često nametnuta spolnim stereotipima, zaključuje Jelena.
»Moramo ohrabriti i potaknuti djevojke i žene da ostvare svoj puni potencijal kao znanstvenice i inovatorice«, poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2015. godine proglasila je 11. veljače Međunarodnim danom žena i djevojaka u znanosti. Glavni je cilj promicanje ravnopravnosti žena i djevojaka u znanosti i obrazovanju, a posebice po pitanju odlučivanja. Ključna je eliminacija svake diskriminacije žena, uključujući područje obrazovanja i zapošljavanja, te premošćivanje različitih barijera poticanjem razvoja obrazovnih politika i programa. Poznata kemičarka i prva žena dobitnica Nobelove nagrade Marie Curie davno je poručila nešto vrijedno: »Ničega u životu ne treba se bojati, samo treba razumjeti – moramo biti ustrajni, vjerovati da smo daroviti za nešto i onda to i postići.«
Priredili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
