ŠARENGRAD • »Snažna je simbolika koju želimo prepoznati u ovom u kamenu isklesanu liku sv. Mihaela. Snažna je i poveznica ove Jubilarne svete godine 2025. i 1100. obljetnice splitskih sabora i početka hrvatskoga kraljevstva i spomena kralja Tomislava. Snažna je i poruka želje da se 11 tipskih, jednakih kipova sv. Mihaela postavi u različitim krajevima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na spomen 11 stoljeća povijesti, koje se ove godine s ljubavlju i zahvalnošću spominjemo.« Tim je riječima na početku homilije pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić u večernjim satima u nedjelju 13. srpnja u Šarengradu uveo okupljene vjernike u liturgijski čin blagoslova kipa sv. Mihaela arkanđela, postavljenoga na brježuljku iznad mjesta kojim dominira crkva i franjevački samostan sv. Petra i Pavla, s pogledom na Dunav kao prirodnu granicu na krajnjem istoku Hrvatske.
Kamen sam po sebi ne može dati ono što označava
U obredu blagoslova uz brojne su vjernike sudjelovali iločki župnik i upravitelj šarengradske župe fra Grgur Blažević, njegova subraća fra Slavko Antunović i fra Tomislav Faletar, gradonačelnica Iloka Renata Banožić te trojica predstavnika pokreta Marijini ratnici koji je inicirao i provodi postavljanje kipova arkanđela zaštitnika diljem Hrvatske i BiH. Iz splitskoga su ogranka pokreta na krajnji istok Hrvatske doputovali Ante Mustapić i Bruno Vrdoljak, a iz mostarskoga Ivan Jurić. Upravo je u Šarengradu blagoslovljen prvi od 11 kipova nebeskoga zaštitnika.
U homiliji je biskup Ćurić pozvao vjernike da se »vinu više i dalje« od samoga kipa kao znaka u kamenu, jer kamen ne može dati i utjeloviti sadržaj i istinu na koju upućuje, nego to može samo »stvarni život Božjega ljubljenoga bića – čovjeka stvorena na Božju sliku, njemu slična, obnovljena Božjim utjelovljenjem u Isusu Kristu«. Upravo je Isus Krist, naime, »objavio i navijestio punu istinu o Bogu i čovjeku, i pokazao nam kako se, zapravo, isprepliću Božji i ljudski život, kako se isprepliće ovo naše prolazno vrijeme, naše ograničeno zemaljsko trajanje… s Božjim vremenom, zapravo s vječnošću, dozivajući nam u pamet da i naš sadašnji život struji prema uskrsnuću i vječnosti«, rekao je biskup Ćurić.
»Upućuje na puninu koja je jedino u Bogu«
U vjeri anđele »prepoznajemo kao pomoćnike i glasnike koji u nama, u našoj grijehom ranjenoj stvarnosti, bude pouzdanje u istinu našega zajedništva s Bogom«. Tako Mihael, čije ime znači »Tko je kao Bog!«, »upućuje na puninu koja je jedino u Bogu, na njegovu stvoriteljsku ljubav u kojoj je početak svakoga postojanja« te na »izvornu dobrotu i blagoslov svijeta koji smo pozvani mudro čuvati i njime s poštovanjem upravljati«, rekao je među ostalim pomoćni đakovačko-osječki biskup. No arkanđeo Mihael podsjeća i na postojanje Sotone, »zavodnika svega svijeta«.
Vjernicima iz Šarengrada i Iloka, kao i onima pristiglim iz Vukovara, vrlo je uvjerljivo morala zvučati rečenica sluge Božjega kardinala Franje Kuharića koju je citirao biskup Ćurić: »Možemo li razumjeti sve zlo ljudske povijesti bez utjecaja toga duha mržnje, razumjeti sva razaranja, sva uništavanja, sve pokolje izvršene nad ljudima…?« Biskup Ćurić je podsjetio na još jednu laž koju je Sotona proširio posebno u novije vrijeme: »da ga uopće nema«.
Razloga za izlaganje i čašćenje »ima napretek«
Podsjetivši da se Bog »u nama već nastanio, ispunio nas krsnom milošću zajedništva s Isusom Kristom«, biskup Ćurić je podsjetio i na nedavni zajednički čin posvete Presvetomu Srcu Isusovu.
»U Njegovoj smo ljubavi ponovno htjeli prepoznati svoje najdublje izvorište i svjetlo za svu svoju dosadašnju povijest. Ujedno i nadahnuće za svoje sadašnje i buduće korake, uvijek ispitujući savjest, s pitanjem: Jesmo li i koliko smo ostali vjerni zapovijedi ljubavi, onoj na koju je evanđelje današnje nedjelje podsjetilo cijelu Crkvu, s pitanjem ‘Tko je moj bližnji?’, otkrivajući da svjedočanstvo naše ljubavi nikada ne smije biti suženo samo na neke, nego, ne preskačući onih najbližih, treba dotaknuti svakoga čovjeka, osobito sve patnike, siromašne, napuštene i ožalošćene, marginalizirane, sve pogođene stradanjima. I uvijek se sjetiti da zapovijed ljubavi uključuje i opraštanje, po Kristovu primjeru i duhovnoj snazi koju nam daje. I jedino je ljubav kadra iskustva nepravda i neprijateljstava preobraziti u pravedan i istinski mir«, rekao je biskup Ćurić.
U kratkom obraćanju na početku obreda biskup je istaknuo da razloga za izlaganje kipa sv. Mihaela arkanđela na javno čašćenje »ima napretek«, spomenuvši u prilog tomu imena čak petorice papa. »O potrebnoj zaštiti i zagovoru arkanđela Mihaela« govorio je sv. Ivan Pavao II. Papa Franjo i tadašnji papa u miru Benedikt XVI. zajedno su 2013. godine blagoslovili arkanđelov kip stavivši Vatikan u njegovu zaštitu, a papa Lav XIII., čiji je po imenu nasljednik sadašnji papa, posebno je u Crkvi proširio molitvu i pobožnost arkanđelu Mihaelu.
Danas kušani ravnodušnošću, beznađem, razjedinjenošću
Na početku slavlja okupljenima se obratio i domaći župnik. »Danas smo ovdje ne samo kako bismo blagoslovili kip od mramora, nego i kako bismo potvrdili ono što ovaj kip simbolizira, našu vjeru, našu povijest i našu, prije svega, duhovnu snagu. (…) Ova inicijativa želi podsjetiti na neprestanu borbu između dobra i zla, na nebesku borbu koju sveti Mihael predvodi, ali i na borbu našega naroda koji se kroz povijest hrabro nosio s raznim kušnjama, čuvajući i očuvavši vjeru, slobodu i dostojanstvo. Posebno je značajno da se upravo ovdje u Šarengradu, na mjestu koje gleda prema Dunavu i prema granici, postavlja ovaj kip. On nas poziva da se ne bojimo, da se ne umorimo u dobru, da budemo budni i snažni pred silama tame koje nas možda ne napadaju mačem, ali nas kušaju ravnodušnošću, beznađem i razjedinjenošću«, rekao je o. Blažević.
Neka bude duhovni čuvar ovoga kraja, države i naroda
U ime pokreta Marijini ratnici vjernicima se obratio i Ante Mustapić, rekavši: »Kao što mi danas obilazimo stare spomenike i crkve, tako neka i ovaj kip, kao i svi kipovi sv. Mihaela koji se postavljaju, budu kameni zapis za naše naraštaje, za djecu naše djece, o tome komu ovaj narod pripada. U ovim izazovnim vremenima stavljamo se pod njegovu zaštitu: neka bude duhovni čuvar ovoga kraja, države i naroda Hrvatske.« Do sada su postavljena četiri kipa sv. Mihaela, u Pazinu, Pokupskom, Pločicama pokraj Konavala te netom blagoslovljeni u Šarengradu. Preostalih je sedam kipova u izradi.
Blagoslov u Šarengradu započeo je procesijom sa svijećama od grobne kapele sv. Ivana do mjesta gdje je, na samostanskom zemljištu, postavljen kip. Obred je pak završio pjevanjem »anđeoskoga« dijela himna »Tebe Boga hvalimo« (»Kerubini smjerno svi«), pjesmom »Majka Božja Bistrička« kojom su se vjernici, na njezin dan, preporučili Blaženoj Djevici Mariji te molitvom sv. Mihaelu arkanđelu. Na završetku okupljanja vjernici su se ophodom oko kipa još jednom, gestama blizine kao što su dodir ili poklon, utekli anđeoskoj zaštiti sv. Mihaela.
»Tu je, dobro je!«
Nekoć prognanik, branitelj, zatočenik logora, povratnik 1997. godine i prije završetka službene mirne reintegracije, danas pak član Mjesnoga odbora, Gradskoga vijeća Iloka, uz to i revni crkveni orguljaš, Nedjeljko Mijić na neki način utjelovljuje hrvatske katoličke vjernike ne samo u Šarengradu, nego u čitavom tom kraju.
