Tijekom jeseni i zime organizam se suočava s brojnim izazovima. Dani su kraći, temperature niže, a Sunčeve je svjetlosti sve manje. Posljedično, veći dio vremena provodi se u zatvorenim prostorima, kretanje je smanjeno u usporedbi s toplijim mjesecima, a izloženost virusima povećana. Sve to utječe na imunosni sustav, koji u hladnijim mjesecima zahtijeva optimalnu funkcionalnost.
Znanstvena istraživanja pokazuju da se fizička aktivnost uvelike smanjuje u zimskim mjesecima. Istraživanja o tjelesnoj aktivnosti tijekom hladnih mjeseci pokazuju da oko 20 posto ispitanika u zimskim mjesecima postiže preporučenih 60 minuta umjereno intenzivne aktivnosti dnevno, a u toplijim je mjesecima taj udio gotovo dvostruko veći. Pad aktivnosti u jesen i zimu povezan je sa smanjenjem aerobnoga kapaciteta, slabijom regulacijom glukoze i masnoća u krvi, povećanim rizikom od pretilosti i smanjenom cirkulacijom, što dodatno utječe na otpornost na infekcije. Dugotrajno sjedenje može smanjiti funkciju endotela u krvnim žilama, a redovito kretanje poboljšava vaskularnu elastičnost i opskrbu tkiva kisikom.
Imunosni sustav također pokazuje sezonske promjene. Gotovo četvrtina ljudskih gena mijenja svoju aktivnost ovisno o dobu godine. U zimskim mjesecima geni povezani s imunosnim odgovorom i upalom aktivniji su, a ljeti su aktivni drugi mehanizmi. Studije pokazuju da u hladnijem dijelu godine raste ekspresija citokina poput interleukina-6 i TNF-alfa, a broj stanica prirodnih ubojica i T-limfocita može biti podložan sezonskim fluktuacijama. Tijelo zimi prirodno ulazi u »obrambeni modus«, no istodobno hladan i suh zrak, manjak vitamina D zbog slabije Sunčeve svjetlosti te češći boravak u zatvorenom prostoru povećavaju rizik od infekcija dišnoga sustava. Epidemiološki podatci pokazuju da incidencija respiratornih infekcija, uključujući gripu i prehladu, raste od 30 do 50 posto u zimskim mjesecima u odnosu na ljetne.
Savez za hladnije dane
Kretanje u hladnijim mjesecima ima presudnu ulogu u održavanju imunosne funkcije. Redovita fizička aktivnost, uključujući šetnje ili umjereno trčanje, poboljšava cirkulaciju imunosnih stanica, stimulira fagocitne funkcije makrofaga i jača sposobnost organizma da reagira na viruse. Istraživanja pokazuju da aktivne osobe i zimi uspijevaju održati kondiciju i plućnu izdržljivost, a u neaktivnih dolazi do češćega obolijevanja od respiratornih bolesti. Primijećeno je da umjerena aerobna aktivnost 3–5 puta tjedno smanjuje rizik od infekcija dišnoga sustava za 20–30 posto, a intenzivno, ali pretjerano vježbanje može privremeno oslabiti imunosni odgovor.
Jesenska i zimska razdoblja donose i psihološke izazove. Manje svjetlosti i hladni dani često negativno utječu na raspoloženje i kvalitetu sna, a stres i nesanica dodatno smanjuju otpornost organizma. Hormonski odgovor na hladnoću uključuje povećanje kortizola i kateholamina, što može pojačati upalne procese ako je prisutna kronično niska aktivnost. Održavanje tjelesne aktivnosti, boravak na otvorenom, uravnotežena prehrana i dovoljan unos vitamina D mogu znatno pridonijeti jačanju imuniteta, regulaciji hormona stresa i očuvanju kardiometaboličkoga zdravlja.
Sve te spoznaje važan su pokazatelj za javno zdravstvo. Preporuke za redovito kretanje mogu znatno smanjiti incidenciju infekcija i metaboličkih poremećaja. Aktivnosti poput šetnje, laganoga trčanja, vožnje bicikla ili zimskih športova povećavaju otpornost organizma, a istodobno pozitivno djeluju na psihološko stanje i kardiovaskularno zdravlje. Znanstvena istraživanja potvrđuju da kretanje i imunosni sustav djeluju u uskoj povezanosti, a jesensko-zimski period posebno naglašava važnost te povezanosti.
Kretanje usred obveza: savjeti za više pokreta u radnom danu
