Najčešće su teškoće povezane s vremenom promjena raspoloženja, osjećaj iscrpljenosti, glavobolja, vrtoglavica, povišen krvni tlak i osjećaj lupanja srca, povećana osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima te općenito pogoršano stanje bolesnih organa

Promjena vremena u kojoj se nakon nesnosnih vrućina u samo nekoliko sati temperatura spusti desetak i više stupnjeva za neke je osobe ugodno osvježenje, no mnogo njih navodi veće tegobe koje prethode promjeni vremena. Uzrok tomu su razni procesi koji se događaju u ljudskom organizmu jer vrijeme nije samo ono što ljudi osjećaju izvana. Ono ima daleko složeniji utjecaj.

40 – 60 %
ljudi, procjenjuje se, ima meteoropatske tegobe zbog otežane prilagodbe organizma na nagle atmosferske promjene

Ljudski organizam teži homeostazi, odnosno postojanomu unutarnjemu okružju u funkcioniranju kemijsko-fizikalnih staničnih procesa. Nagle promjene atmosferskoga pritiska i temperature zraka te porast vlažnosti zraka izazivaju elektromagnetske impulse koji zahtijevaju prilagodbu organizma na novonastale uvjete. Smanjena sposobnost samoregulacije, odnosno prilagodbe organizma na promijenjene vremenske uvjete djeluje stresno na organizam. Jedan od važnijih razloga za to je suvremeni stil života koji čovjeka otuđuje od prirode jer se malo kreće, premalo boravi u prirodi i češće je u zatvorenom klimatiziranom ili pregrijanom prostoru. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčano-žilnoga, respiratornoga i mišićno-koštanoga sustava, te starije osobe koje imaju smanjenu sposobnost brze prilagodbe imaju izraženije tegobe. Stoga se i meteoropatija odnosno simptomi koji se javljaju prilikom promjene vremena dijele na dva tipa: primarni koji je prisutan u zdravih osoba i sekundarni koji se javlja u osoba koje imaju određene bolesti. Najčešće su teškoće povezane s vremenom promjena raspoloženja, osjećaj iscrpljenosti, glavobolja, vrtoglavica, povišen krvni tlak i osjećaj lupanja srca, povećana osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima te općenito pogoršano stanje bolesnih organa.

Gualtierotti-Trompov test
• Oni koji žele procijeniti razinu meteoropatije mogu napraviti Gualtierotti-Trompov test. To je bezbolan i neinvazivan test koji se temelji na mjerenju sustava tjelesne toplinske regulacije. On se provodi u prostoriji u kojoj je temperatura oko 22 °C, i to na dlanu ruke. Prvo se izmjeri temperatura na dlanu lijeve ruke, koja obično varira između 32 i 34 Celzijeva stupnja. Nakon toga se uz pomoć rashladnoga gela snizi temperatura na 10 °C. Nakon toga se mjeri vrijeme koje je potrebno da se ruci vrati prvobitna temperatura. U meteoropata taj proces traje više od deset minuta, u prosječno osjetljivih desetak minuta, a u neosjetljivih oko šest minuta.
Temperatura, vlaga i tlak zraka povezani s tegobama

Atmosferske pojave i vlažnost zraka utječu na biokemijske procese odgovorne za obrasce funkcioniranja pojedinih organa na različite načine. Poznato je da pad temperature utječe na stezanje krvnih žila, a time i porast krvnoga tlaka, a visoke temperature utječu na širenje krvnih žila i pad krvnoga tlaka. Nadalje, kod pada atmosferskoga tlaka širi se tekućina unutar zglobnih ovojnica, što dovodi do pritiska na okolno tkivo i pojavu boli. Pad tlaka utječe i na produženo zgrušavanje krvi i veću mogućnost krvarenja. Velik broj moždanih udara i hitnih neuroloških stanja događa se tijekom nagloga zatopljenja ili zahladnjenja, pri naglom padu atmosferskoga tlaka i porastu vlažnosti. Nadalje, povećana količina vlage u zraku, posebno za vrijeme južine, uzrokuje disharmoniju autonomnoga živčanoga sustava. To je sustav koji regulira brojne fiziološke procese i na koji ljudi ne mogu utjecati svojom voljom. Taj sustav nadzire lučenje hormona i rad unutarnjih organa, a time među ostalim i metabolizam, regulaciju tekućine, znojenje, mokrenje, srčani ritam, krvni tlak, tjelesnu temperaturu, probavu i razne druge procese. Stoga vremenske promjene utječu na pojavu brojnih simptoma povezanih s otežanim funkcioniranjem autonomnoga živčanoga sustava. Visoka vlažnost zraka povećava nepovoljan utjecaj i hladnoće i topline. I u zdravih ljudi može postojati osjećaj težine disanja kada količina vlage prelazi 70 posto, a u osoba s respiratornim teškoćama to može biti velik zdravstveni problem. Na vlagu u zraku posebno su osjetljive i osobe s reumatskim bolestima i bolestima mišićno-koštanoga sustava. Poznato je da osobe koje pate od reumatskih bolesti ili su imale neke povrjede kostiju i mišića mogu osjetiti promjenu vremena i nekoliko dana unaprijed.

VAŽNO • Meteorotropizam nije bolest
• Od određenih vremenskih situacija ne može se pobjeći, ali im se treba prilagoditi. Meteorotropizam ili osjetljivost organizma na promjenu vremenskih stanja nije bolest, nego skup simptoma. Naime, meteorološki uvjeti nisu krivac, nego samo okidač za pojavu tegoba koje su posljedica već nekih drugih stanja ili načina života. Zato osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebaju uzimati redovito propisanu terapiju, prilagoditi aktivnosti vremenskim uvjetima i ponašati se u skladu s uputama liječnika. Smanjenju tegoba pridonijet će i više boravka na svježem zraku i prehrana koja nije opterećena tzv. teškom hranom poput masnoća, suhomesnatih proizvoda, umjetne hrane, šećera i alkohola. Ponekad su tegobe povezane s vremenom sugestibilne pa se određeni nedostatak motivacije za rad pripisuje promjeni vremena. Iako je važno osluškivati organizam i prevenirati mogući štetan utjecaj promjene vremena, nikako nije dobro pasivizirati se, ne raditi ništa i prepustiti se čekanju nekoga optimalnoga vremena, nego se aktivirati na bilo koji način, primjerice poći u laganu šetnju, baviti se nekim hobijem, aktivnostima u kući i slično. To je važno iz zbog psihološke dimenzije na koju vremenske (ne)prilike mogu utjecati.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA