Manjak bavljenja tjelesnim aktivnostima i športom velik je problem za održavanje zdravlja i vodeći je uzrok kroničnih nezaraznih bolesti koje primarno obuhvaćaju kardiovaskularne bolesti, rak, kronične respiratorne bolesti i dijabetes. Te su bolesti odgovorne za 63 posto smrti u svijetu, i to najviše u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Pandemija koronavirusa dodatno je utjecala na smanjenje tjelesnih aktivnosti. Brojne su športske dvorane bile zatvorene, a i ograničeni broj korisnika otežavao je dostupnost željenih termina. Osim toga, nisu zanemarivi ni ekonomski razlozi jer plaćanje športskih aktivnosti nije zanemariva stavka za obiteljski proračun. S druge strane u preporukama za očuvanje zdravlja stalno se naglašava važnost bavljenja fizičkom aktivnošću. Tako na primjer u preporukama na stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, službe za promicanje zdravlja, navedene su preporuke za bavljenje tjelesnom aktivnošću od najranije dobi do duboke starosti. Među ostalim, za odrasle osobe od 19 do 64 godine navedeno je da bi trebale biti aktivne najmanje 30 minuta dnevno u aktivnostima umjerenoga intenziteta poput plesa, preskakanja vijače, kućanskih poslova i slično. Nadalje, savjetuje se da bi trebalo minimalno dva dana u tjednu uključiti se u tjelesne aktivnosti usmjerene na jačanje mišića kao što su vježbe s elastičnom gumom, utezima, pilates-loptom te različite statičke vježbe.
Iako postoje različiti razlozi koji su zaprjeka bavljenju tjelesnim aktivnostima, važno je znati da je svaka vrsta tjelesne aktivnosti korisna za zdravlje i da to nužno ne treba biti ciljano vježbanje, bavljenje športom i slično, iako je to najbolje. No aktivirati se može obavljanjem svakodnevnih aktivnosti tako da se razvije svijest o radu mišića i pravilnim pokretima. To može donijeti dvostruku korist, dakle i vježbu i obavljanje svakodnevnih poslova. Mnogi kućanski poslovi smatraju se kardiovaskularnim vježbama srednjega intenziteta ili vježbama snage. Kuhanje, peglanje, čišćenje stana i pranje automobila među češćim su kućanskim poslovima koji su nekada neomiljeni dio aktivnosti. Na primjer, čišćenje stana ima pozitivan učinak na tijelo jer uključuje istezanje, jačanje mišića, ali i kardio-trening. Aktivnosti poput brisanja prašine, vješanja rublja i pranja prozora mogu biti dobre za istezanje tijela. Usisavanje, peglanje i kuhanje uključuju pokrete tijela u različitim pravcima, ali i rad mišića pod opterećenjem, čučnjeve i aktivnosti koje ubrzavaju rad srca. To se posebno odnosi na hodanje po stubama ili obavljanje nekih drugih poslova koji uključuju brži ritam. Važno je prilikom obavljanja aktivnosti paziti na pravilne pokrete, što znači da predmete treba podizati iz čučnja. Prilikom usisavanja glava mora biti uspravna kako ne bi uzrokovala bolove u vratu. Drška usisavača treba biti prilagođena visini kako bi se prilikom usisavanja mogli opteretiti mišići grudi koje treba vježbati. Pokreti naprijed-nazad tijekom usisavanja dobra su vježba za abdominalne mišiće, ali i mišiće ruku i nogu. Kod vješanja i sakupljanja rublja mogu se raditi čučnjevi. Prilikom hoda po stubama mogu se zatezati mišići nogu, a također se može ubrzano hodati i trčati kako bi se potaknuo rad srca. I tijekom kuhanja moguće je istezanje, čučnjevi, podizanje predmeta, zatezanje mišića tijela. Razlika između rutinskoga obavljanja svakodnevnih poslova i svakodnevnih poslova kao »treninga« u tome je da se u trenažnom procesu razmišlja o pokretima, da se usmjeri pozornost na dijelove tijela i mišiće koji se dodatno aktiviraju i opterećuju te da se pokreti izvode sigurno i pravilno.
