Sezona gripe u punom je zamahu i prema podatcima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo do 20. siječnja službeno je registrirano ukupno 17 546 oboljelih od gripe, od čega je čak 9078 prijava stiglo u trećem tjednu 2019. godine. No kako navode epidemiolozi, očekuje se još rast broja oboljelih u sljedećih mjesec dana, nakon čega se očekuje smanjenje. Iako sezona gripe počinje obično sredinom prosinca i traje otprilike do ožujka, ove su godine prvi prijavljeni slučajevi gripe bili mjesec dana ranije od očekivanoga. Navedene statistike pokazuju da je najveći broj prijava iz Zagreba, Brodsko-posavske, Zagrebačke te Splitsko-dalmatinske županije. Iako je gripa uobičajena pojava u zimskom razdoblju, veliku zabrinutost među stanovništvom izazvale su informacije o broju osoba koje su hospitalizirane zbog gripe te podatci o umrlima. Naime, velik je broj pacijenata hospitaliziran, a neki su u teškom stanju najčešće zbog posljedice upale pluća. U medijima se govori o tridesetak umrlih od posljedica gripe u protekla dva mjeseca. Točan broj oboljelih nije poznat jer veći broj nije prijavljen. Isto tako, nema točnih evidencija o broju umrlih, ali su procjene da u Hrvatskoj zbog gripe umire i do 500 osoba godišnje. U protekloj sezoni, prema informacijama iz Nacionalnoga centra za influencu (gripu) pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, početkom ožujka bilo je registrirano 35 smrti koje su se pripisivale komplikacijama povezanima s gripom.
No bez obzira na ozbiljne posljedice koje se mogu javiti tijekom obolijevanja od gripe, nije potrebna panika. Gripa je akutna zarazna bolest koja najčešće prolazi »samoizlječenjem«. Ona obično nastupa naglo »kao grom iz vedra neba« u samo nekoliko sati s visokom temperaturom do 40 °C, bolovima u mišićima i zglobovima, malaksalošću, gubitkom apetita, glavoboljom, često grloboljom, curenjem nosa i kašljem. Bolest može trajati pet do sedam dana, a oporavak još nekoliko dana, čak i tjedana. Budući da je to bolest koju uzrokuje virus, njezino je liječenje simptomatsko, što znači da treba djelovati na simptome. Najvažnije je mirovanje i uzimanje tekućine, posebno čaja i juhe, te snižavanje temperature. U tu svrhu uzimaju se sredstva za snižavanje temperature (antipiretici), a o količini i rasporedu uzimanja lijeka treba pozorno pročitati upute za upotrebu ili se savjetovati s ljekarnikom. Poželjno je uzimanje voća i povrća, posebno onoga bogatoga vitaminom C (agrumi) te pripravaka koji jačaju imunitet kao što su med, matična mliječ, đumbir i slično. Ovisno o vrsti kašlja, potrebno je uzeti i sredstva protiv kašlja ili za lakše iskašljavanje, za što može savjet dati ljekarnik, kao i za ostale simptome poput začepljenosti nosa, grlobolje i slično. Nije potrebno odmah ići k liječniku jer s narušenim imunitetom u čekaonicama u kojima su ljudi koji imaju gripu ili neku drugu respiratornu infekciju povećan je rizik za novu infekciju. No ako dođe do pogoršanja simptoma, nikako ne odgađati odlazak k liječniku. Ako visoka temperatura traje duže od tri dana ili se ponovi nakon smirenja simptoma, ako postoji otežano disanje ili bol u prsima, povraćanje i proljev, treba se odmah javiti liječniku. Kod osoba s autoimunim bolestima, zloćudnim bolestima, kroničnim bolestima, posebno oboljenjima srca i pluća, kao i djece, potreban je poseban oprez i raniji odlazak liječniku. Toj kategoriji osoba posebno se savjetuje cijepljenje protiv gripe, a ako to nisu učinile, cijepiti se mogu bez obzira na to što je epidemija u tijeku.
