Početak školske godine donosi nove izazove za roditelje, kao i mnogo nedoumica i ideja koje su povezane s djetetovim postignućima u godini koja slijedi. Iako priprema za školu predstavlja dobro poznati scenarij nabave knjiga i opreme te nove odjeće i obuće za školarca, ona ipak nije tek obična aktivnost koja je često povezana s kalkulacijama u kućnom proračunu, nego zahtijeva mnoštvo usklađenih »sitnica« u svakodnevnici.

10-15 %
djetetove težine trebala bi imati školska torba

Jedna od važnih aktivnosti svakako je kupnja školske torbe, koja nikako nije samo modni trend, nego treba biti usklađena s djetetovom dobi i konstitucijom. Istraživanja pokazuju da neadekvatna školska torba utječe na nepravilno držanje tijela koje u Hrvatskoj pogađa četvrtinu osnovnoškolske djece. To se reflektira na iskrivljenje kralježnice i općenito na mišićni i koštani sustav te donosi brojne zdravstvene probleme u starijoj dobi. Prema preporukama, školska torba ne bi trebala biti teža od 10, najviše 15 % djetetove tjelesne mase. Procjenjuje se da djeca nose znatno veću težinu torbâ od preporučenih.

15%
učenika u Hrvatskoj uopće ne doručkuje

Iako problem pretrpanosti torbâ knjigama treba riješiti na razini odgojno-obrazovnih ustanova, dio ipak mogu učiniti i roditelji pažljivim odabirom torbe. Kod odabira torbe treba paziti da sama torba ne bude teška, ali i birati lakši pribor (na primjer manje pernice, a ne pretrpane nepotrebnim priborom, bilježnice manjega formata, izbjegavati tvrde korice i slično). Preporuka je da torba treba biti oko pet centimetara ispod visine ramena te sezati malo iznad struka. Torbu treba nositi na oba ramena, a naramenice bi trebale imati pojačanja u vidu podstavljenih jastučića, prilagođene duljine i širine oko sedam centimetara, da se ne usijecaju u ramena, te pojačanje na stražnjem dijelu koji prianja uz djetetova leđa. Osim toga, kod stavljanja knjiga u torbu treba paziti da na leđnu stranu torbe idu teže knjige, a naprijed lakše.

Osigurati dovoljno sna

Nove obveze također nameću potrebu promjene dnevno-noćnoga rasporeda koji u prvom redu uključuje redovit odlazak na spavanje, što često predstavlja problem. Zbog obveza u školi djeca imaju sve manje slobodnoga vremena, a kada se tomu još doda gledanje televizije, korištenje računalom i slično, produljuje se vrijeme budnosti. Posebice u tinejdžerskoj dobi, u kojoj se djeca do kasno u noć koriste mobilnim telefonom, dopisuju se na Facebooku ili ih bude poruke o objavama na socijalnoj mreži. Sve to snažno utječe na kvalitetu sna, a istraživanja pokazuju da otprilike trećina djece školske dobi ima probleme spavanja. Sve se to odražava na uspjeh u školi, a prvenstveno na zdravlje.

56%
učenika i učenica redovito doručkuje radnim danom

Brojna istraživanja o povezanosti sna i zdravlja potvrdila su da nedovoljno sna utječe na tjelesnu masu djeteta, što utječe na debljinu jer manjak sna utječe na metabolizam i preradu masnoća te uzrokuje otpornost na inzulin. Osim toga, premalo sna uzrokuje umor, razdražljivost i probleme s koncentracijom. Iako je potreba za snom individualna, dijete u dobi od sedam do dvanaest godina treba između deset i dvanaest sati noćnoga sna, a starija djeca trebaju oko deset sati sna. Kasno buđenje najčešće je razlog odlaska u školu bez doručka ili eventualno doručkovanja usput kupljenih nezdravih pekarskih proizvoda i slatkiša. HBSC studija (Health Behaviour in School-aged Children) pokazuje da brojni učenici u Hrvatskoj uopće ne doručkuju (15 % djece radnim danom i 6 % vikendom), a samo 56 % učenika i učenica redovito doručkuje radnim danom. S povećanjem dobi još više se smanjuje učestalost doručka.

PO JUTRU SE DAN POZNAJE Dan treba započeti doručkom
Preskakanje doručka čest je razlog mučnina, nesvjestica, glavobolja i nedostatka koncentracije u praćenju nastave u školi. Osim toga, djeca svakodnevno unose previše koncentriranih šećera u slatkišima, slatkim pićima i grickalicama, a u prehrani im nedostaje voća i povrća. Prema HBSC studiji 66 % školske djece ne jede voće svaki dan, a 76 % djece ne jede povrće svaki dan. Stoga ne čudi činjenica da trećina djece ima prekomjernu tjelesnu masu, a 12 % ih je pretilo. Rizik je to za razvoj brojnih bolesti u odrasloj dobi, među kojima su na vodećem mjestu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi te bolesti jetre, bubrega i štitnjače. Osim toga, nepravilna prehrana može uzrokovati i mršavost, slabokrvnost te smanjenu otpornost organizma na bolesti.
Prvim jutarnjim obrokom trebalo bi zadovoljiti 20-25 % dnevnih potreba za energijom, ali to nikako ne bi trebala biti peciva od bijeloga brašna, krafne i smotuljci od tijesta, keksi, čokoladni namazi i slično, nego mliječni proizvodi u koje se može staviti voće, nezaslađene žitarice, sjemenke i orašasti plodovi. Oni koji vole sendviče mogu uzeti pecivo od integralnoga brašna s namazom od sira, šunkom, maslacem s dodatkom povrća i slično. Važno je da djeca imaju pet obroka dnevno (tri glavna i dva međuobroka) koji trebaju sadržavati povrće najmanje u tri obroka, odnosno voće u dva obroka. Osim toga, važno je podsjetiti djecu da uzimaju dovoljno tekućine i to najbolje običnu vodu.

IZVORPrilika br. 9/2017.
Prethodni članakNAJJAČA TURISTIČKA SEZONA, A NEMA RADNIKA Hitno su potrebni podatci o hrvatskim iseljenicima
Sljedeći članakOJ, ŠIBENSKA PRIČO MILA Ta »dosadna« i »monotona« dobrota