Verbena (Verbena officinalis, lat.) ima dugu povijest primjene u tradicionalnoj medicini, još od antičkih civilizacija, za poticanje probave, ublažavanje simptoma prehlada i gripa, snižavanje povišene tjelesne temperature, zacjeljivanje rana i regulaciju menstrualnih tegoba. Kemijski sastav te biljke obuhvaća niz bioaktivnih spojeva, među kojima se posebno ističu iridoidni glikozidi poput verbenalina i hastatozida, zatim flavonoidi kao što su apigenin i luteolin, fenolne kiseline, tanini i eterična ulja. Ti spojevi pomažu u zaštiti stanica od oštećenja, smanjuju upale i djeluju protiv mikroorganizama.
Istraživanja pokazuju da pripravci od te biljke mogu utjecati na različite procese u tijelu, posebno tako što pomažu u regulaciji upalnih reakcija. Protuupalno i analgetsko djelovanje verbene povezano je s njezinom sposobnošću da uspori rad određenih enzima uključenih u upalu, poput ciklooksigenaze, te da regulira stvaranje upalnih citokina. Zbog toga može pomoći u smanjenju boli i upale, što objašnjava njezinu dugogodišnju primjenu kod različitih upalnih stanja. U suvremenoj se praksi verbena najčešće komercijalizira kao tzv. herbalni suplement. Dostupna je u obliku čajeva, kapsula, tinktura, suhih biljnih droga i ponekad kao sastavni dio kompleksnih biljnih formula.
Dobro je znati…
