HUNJAVICA KOJA KOMPLICIRA ŽIVOT Boravak u prirodi unatoč peludnim alergijama

Vrijeme kad se priroda budi za neke je osobe najteže razdoblje u godini zbog alergije na pelud. Najčešći je oblik alergije peludna hunjavica, poznata pod nazivom sezonski alergijski rinitis. Za nju su svojstveni svrbež, peckanje i suzenje očiju (konjuktivitis) te svrbež, neprohodnost i punoća nosa s kihanjem i šmrcanjem (rinitis). Ponekad je teško razlikovati obične prehlade i viroze od sezonske alergije zbog sličnih simptoma. No prehlada obično nestaje spontano nakon nekoliko dana, može biti popraćena povišenom temperaturom i kašljem, a simptomi alergije traju dulje i najčešće zahtijevaju liječenje lijekovima (antihistaminicima). Te lijekove treba početi uzimati najmanje dva tjedna prije početka cvatnje (polinacije) određenih biljaka na koje postoji alergija i nastaviti ih uzimati do kraja cvatnje. Da bi se utvrdila vrsta alergije, potrebno je učiniti kožno alergijsko testiranje. To je testiranje u kojem se vrlo male količine standardiziranih otopina pročišćenih alergena unesu u kožu ili na nju, a nakon toga se promatra i mjeri lokalna alergijska reakcija na koži. Nakon potvrđene alergije na određene vrste peluda važno je pratiti peludni kalendar. Peludni kalendar daje podatke o početku, trajanju i kraju cvatnje određene biljne vrste (pelud trava, korova i drveća) u određenom razdoblju i na određenom području. Informacije o dnevnoj količini peludnih zrnaca u zraku mogu se dobiti praćenjem peludnoga semafora u kojem je dostupna peludna prognoza čiji je cilj informiranje i savjetovanje osoba alergičnih na pelud. Na osnovi mjerenja koncentracije peludnih zrnaca u zraku određuju se boje alergijskoga semafora: zelena, žuta i crvena.

Osobe koje su alergične na određene vrste peluda često ne izlaze u prirodu za vrijeme cvatnje određenih biljaka zbog straha od alergijskih reakcija. No boravak u prirodi važan je za tjelesno i mentalno zdravlje. Stoga je važno svoje vanjske aktivnosti prilagoditi vremenskim prilikama i uputama na temelju peludne prognoze. Najbolje je vrijeme za odlazak u prirodu nakon kiše, u poslijepodnevnim satima i ako je hladnije jer je tada koncentracija peluda u zraku najmanja. Koncentracija peluda u zraku općenito je veća ujutro i za vrijeme vjetrovitoga i sunčanoga vremena te grmljavinskoga nevremena. Prilikom boravka u prirodi korisno je nositi zaštitne sunčane naočale i pokrivala za glavu. Osim toga, novija istraživanja pokazala su da maske FFP koje se upotrebljavaju za zaštitu od COVID-19 mogu učinkovito filtrirati pelud te se preporučuju osobama s peludnim alergijama. Pelud mogu filtrirati i standardne kirurške maske jer filtriraju čestice veće od 3 mikrometra, a veličina peludnih zrnaca najčešće je između 10 i 100 mikrometara. Važno je oprezno stavljanje i skidanje maske kako ne bi došlo do kontakta peluda s očima i licem. Maske je preporučljivo nositi tijekom obavljanja poslova na otvorenom (košnja trave i slično). Trebalo bi izbjegavati šetnju uz površine s korovom i kroz njih, a površine oko kuće redovito kositi i održavati.

Prije boravka na otvorenom treba ojačati obrambenu funkciju nosne sluznice. Korisni mogu biti sprejevi s fiziološkom otopinom ili morskom vodom te s dodatcima ektoina ili polimera celuloze koji stvaraju zaštitni film na sluznici nosa i tako sprječavaju kontakt alergena sa sluznicom. Osim toga, mast za nos koja sadrži izotonične otopine i soli može biti mehanička barijera alergenima i ovlaživač sluznice nosa. I za zaštitu očiju postoje kapi s fiziološkom otopinom i ektoinom koji sadrži prirodnu molekulu koja na površini oka stvara zaštitni sloj i sprječava i ublažava simptome alergijskoga konjuktivitisa. Sprejevi, masti i kapi za nos i oči trebaju se rabiti prije izlaska u prirodu jer je tako bolja zaštita. Ipak, kada alergijski semafor pokazuje crveno, osobe koje su iznimno osjetljive na alergene iz zraka trebale bi biti veoma oprezne i smanjiti izlazak u prirodu.