POLITIZACIJA »MARŠA ZA ZNANOST« U HRVATSKOJ Znanost – instrument za politički obračun

Marš za znanost u Splitu

Na Dan planeta Zemlje širom su svijeta održani mimohodi podrške znanosti, pod zvučnim nazivom »Marš za znanost«. Povod te inicijative je reakcija na stajališta američkoga predsjednika Donalda Trumpa kojima on negira utjecaje ljudskoga faktora na klimatske promjene te na njegovu odluku da se mnogim znanstvenim institucijama smanji proračun. No dok neki znanstvenici mimohodom za znanost zaista žele izraziti svoju zabrinutost za položaj znanosti u društvu, drugi smatraju da se radi o političkoj akciji, dakle o instrumentalizaciji znanosti u dnevnopolitičke svrhe. U svakom slučaju, vrijednost inicijative »Marša za znanost« prijeporna je u zemlji njezina nastanka.

»Marš za znanost« održan je i u tri hrvatska grada, Zagrebu, Rijeci i Splitu. Za razliku od američkih prijepora oko sadržaja, svrhe i ciljeva te manifestacije, u Hrvatskoj je »Marš za znanost« eksplicitno zloupotrijebljen za emitiranje političkih i ideoloških stajališta. Organizatori skupova zloupotrijebili su »brigu o znanosti« i pretvorili je u izvikivanje privatnih parola. Također, razlog da se »Marš za znanost« održi na Dan planeta Zemlje potpuno je nejasan s obzirom na sadržaj hrvatskih marševa i s obzirom na profil onih koji su predvodili te marševe.

U Hrvatskoj je »Marš za znanost« eksplicitno zloupotrijebljen za emitiranje političkih i ideoloških stajališta. Organizatori su ga pretvorili u izvikivanje privatnih parola.

U medijima istaknuta imena sudionika zagrebačkoga marša uopće ne pripadaju znanstvenoj zajednici, poput Mirele Holy, Marka Torjanca, Rade Borić ili Borisa Jokića. Naravno da svatko ima pravo podržati mimohod, ali se medijskim naglašavanjem tih imena stvara dojam da organizatori ne znaju što predvode. Posebno su indikativne parole čiji sadržaj potvrđuje da marš ne predstavlja skrb o znanosti, nego se radi o nametanju dnevnopolitičkih i ideoloških tema: »Dok ministri plagiraju, mladi emigriraju«, »Između škole i vjeronauka nema kemije«, »Znanost, a ne vjerovanje«, »O tempora, o Boras!«, »Želimo naučiti slagati robote, a ne puške«, »Citati, a ne plagijati«… Neki su plakati doslovno sadržavali psovke upućene državnim institucijama, što dovoljno govori o karikaturalnom profilu hrvatskoga »marša za znanost«.

U Rijeci su pak tijekom mimohoda sudionici zahtijevali ostavke ministra, potpredsjednika Hrvatskoga sabora i sutkinje Ustavnoga suda te smjenu članova Nacionalnoga vijeća za znanost. Znanost je zloupotrijebljena u definiranju političkih stajališta prema temama koje duboko zadiru u društvo i vrijednosti te o kojima ne postoji javni konsenzus: reproduktivna prava i pobačaj, obvezni vojni rok, cijepljenje…

Na službenoj stranici hrvatskoga »Marša za znanost« stoji: »U travnju znanstvenici izlaze iz svojih laboratorija, ureda i učionica na ulice i na simboličan način staju u obranu slobode istraživanja, propitkivanja i urođene ljudske znatiželje.« Međutim, poznatih hrvatskih znanstvenika uglavnom nije bilo jer većina njih smatra da ulica nije mjesto za ostvarivanje akademskih sloboda.

Za razliku od Zagreba, u Rijeci i Splitu neki viđeniji znanstvenici jesu podržali marš, ali s očiglednom namjerom političkoga obračuna s aktualnim predstavnicima znanstvene politike (dr. Saša Zelenika u Rijeci) ili s namjerom aktivnoga uključivanja u kampanju za lokalne izbore (dr. Ivica Puljak u Splitu).

Srećom, odaziv inicijativi »Marš za znanost« bio je vrlo slab pa stoga čudi prilična zastupljenost toga događanja u medijima. Više je pozornosti posvećeno »Maršu za znanost« u režiji Facebook-aktivista nego »Zelenoj čistki«, ekološkoj akciji čišćenja prirode i okoliša, koja se u cijeloj Hrvatskoj odvija već godinama, i to baš na Dan planeta Zemlje.

IZVORGlas Koncila br. 17/2017.
Prethodni članakJESU LI NEKA HODOČAŠĆA SAMO ZA »ODABRANE«? Po povratku zauzetost u kršćanskom pozivu
Sljedeći članakNIJE LI ZAKLJUČENO VUKOVARSKO »IZVANREDNO STANJE«? Vjera je mnogima jedina nada