Projekt »Obitelj i mediji« predstavio je rezultate istraživanja »We are social« za 2021. godinu. Poznato istraživanje koje sustavno proučava digitalne trendove u svijetu te se objavljuje svake godine očekivano je pokazalo rastući utjecaj digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu. No iznenađujuće je u kojoj mjeri napreduje digitalizacija svakidašnjice. Primjerice, prosječan čovjek gotovo sedam sati dnevno provede na internetu, društvenim medijima, raznim aplikacijama i drugim oblicima umreženosti.
Broj korisnika društvenih mreža u svijetu utrostručio se u odnosu na 2011. godinu, kada je bilo oko 1,5 milijardi aktivnih korisnika. Nadalje, iako je Facebook i dalje najrasprostranjenija mreža, ispitanici su prvi put potvrdili da radije komuniciraju preko Instagrama (riječ je o vrlo blagoj prednosti). Sve više korisnika digitalnih tehnologija spremno je platiti za sadržaj na internetu – to je izjavilo sedam od deset ispitanika, a još više iznenađuje da čak osam od deset njih pripada generaciji »milenijalaca«. Platforme koje za mjesečne naknade nude filmove i glazbu, kao što su Netflix ili Spotify, posebno su popularne, pa u skladu s tim i uprihođuju velike zarade – visokih 300 milijardi dolara, i to isključivo tijekom 2021. godine, što se može smatrati i jednom od posljedica pandemije, u kojoj su se mnogi oblici razonode uživo morali zamijeniti virtualnim sadržajima. Na tom je tragu i trend porasta kupnje preko interneta. Tri od pet ispitanika reklo je da barem jednom tjedno kupuje nešto preko interneta. Pandemija je donijela i rad od kuće, premda sve više tvrtki prepoznaje da je i rad uživo, na klasičnom radnom mjestu, nezamjenjiv, pa ili odustaju od rada na daljinu u cijelosti ili pak uvode hibridne modele – dio radnoga tjedna radi se od kuće, a dio iz tvrtke. No iznenađujući je trend oslanjanja na društvene mreže u profesionalnom smislu – oko 25 posto ispitanika koristi se društvenim mrežama za potrebe uobičajenih radnih zadaća. »Podatci, gledani u cjelini, otvaraju ključno pitanje hoćemo li se vratiti u vrijeme kada smo mogli postaviti jasnu granicu između stvarnoga života i virtualnoga svijeta. Kada pandemija završi, hoće li se povećati broj stvarnih veza između ljudi, veza za koje nisu potrebni zasloni?« pitali su se umjesto zaključka autori iz »Obitelji i medija«.
