Smokva (lat. Ficus carica) voće je koje se tisućama godina upotrebljava u prehrani, ali i kao lijek za brojne tegobe. Zbog bogatstva minerala, vitamina, raznih enzima, biljnih sterola, vlakana i drugih sastojaka smokva je učinkovita kao dopuna liječenju različitih vrsta tegoba. Ona je ljekovita svježa i suha te svi njezini dijelovi – list, plod i mliječni sok. U tradicionalnoj medicini smokva se često preporučuje kao učinkovit prirodni laksativ (protiv zatvora stolice). Razlog je sadržaj topivih vlakana i magnezija koji privlači vodu, omekšava stolicu, opušta mišiće u crijevima i potiče njihov rad (peristaltiku). Zbog visoke razine magnezija i voćnih šećera u plodu smokva je izvrstan izvor energije i stimulator moždanih funkcija te pridonosi boljoj koncentraciji. Masne kiseline fenol, omega-3 i omega-6, kao i visoka količinu kalija koji se nalaze u sušenim smokvama, smanjuju rizik od koronarne bolesti srca.
- Enzim ficin koji se nalazi u mliječnom iscjetku iz nezrelih smokava i mladih listova smokve djeluje protuupalno te otapa višak rožnatoga sloja kože (keratolitik). Nanosi se na bradavice, kurje oči i žuljeve jednom dnevno nekoliko dana, nakon čega rožnati sloj kože otpada.
- Listovi smokve sadrže tvari koje utječu na smanjenje šećera i masnoća u krvi te pomažu u liječenju bronhitisa. Listovi se mogu gnječiti u sok, a može se od njih pripremiti čaj.
- Osobe s povišenim šećerom u krvi i pretile osobe ne bi trebale jesti smokve u većim količinama.
- Smokve se ne preporučuju osobama s upalnim bolestima crijeva i gihtom jer plodovi ovoga voća imaju visok sadržaj oksalne kiseline.
- Sušene smokve sadrže trostruko više magnezija od svježih.
- Svježe smokve sadrže 75 kcl, što je trostruko manje kalorija od suhih (249 kcl).
