REPORTAŽA IZ MEĐUGORJA Međugorsko duhovno sjeme posijano je širom svijeta

Foto: Facebook Mladifest | Posebno je posjećen međunarodni molitveni susret mladih
U siječnju je 809 svećenika ili njih 26 dnevno suslavilo euharistiju, a u veljači, dakle mjesecu sa 28 dana, bilo je 678 svećenika koncelebranata ili 24 dnevno. U prošloj je godini bilo ukupno 34 658 svećenika koncelebranata. Ta brojka varira ovisno o dijelu liturgijske godine i pastoralnim obvezama svećenika. Na primjer u rujnu je bilo 4650 svećenika koncelebranata ili 155 dnevno.

Plodove pastorala u Međugorju neizbježno je zapaziti jer o njima se govori, piše, zapravo oni su vidljivi. Upravo je to razlog što je Sveti Otac 11. veljače donio odluku i zadužio mons. Henryka Hosera, nadbiskupa Varšave-Prage u Poljskoj, da se uputi u Međugorje kao posebni izaslanik Svete Stolice. Dakle, svrha dolaska mons. Hosera je vidjeti i istražiti te što dublje spoznati pastoralno stanje u Međugorju. Nakana je, nadalje, vidjeti potrebe vjernika koji tamo dolaze na hodočašće te na temelju toga sugerirati i usmjeravati moguće pastoralne inicijative za budućnost. Dolazak mons. Hosera ima isključivo pastoralni karakter. U svom je priopćenju među ostalim provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko Šteko istaknuo: »U ime Hercegovačke franjevačke provincije, čijoj je pastoralnoj skrbi povjerena župa Međugorje, izražavam sinovsku zahvalnost Rimskomu prvosvećeniku, svetomu otcu Franji, na istinskoj pastirskoj brizi i pozornosti koja se očituje ovim imenovanjem. U isto vrijeme, Njegovoj Ekscelenciji, nadbiskupu Hoseru, izražavam srdačnu dobrodošlicu. Ova provincija i franjevci koji pastoralno djeluju u Međugorju s poštovanjem i odanošću primaju imenovanoga posebnoga izaslanika Svete Stolice, potvrđujući iskrenu i potpunu suradnju te svoje molitve za plodan i blagoslovljen rad u izvršenju povjerene zadaće.«

S radošću očekuju nadbiskupa Hosera
»Ova provincija i franjevci koji pastoralno djeluju u Međugorju s poštovanjem i odanošću primaju imenovanoga posebnoga izaslanika Svete Stolice, potvrđujući iskrenu i potpunu suradnju te svoje molitve za plodan i blagoslovljen rad u izvršenju povjerene zadaće«, navodi provincijal fra Miljenko Šteko.

Radost i zahvalnost mons. Hoseru izražava i međugorski župnik fra Marinko Šakota sa subraćom redovnicima i svima koji pomažu u pastoralnoj skrbi za vjernike koji hodočaste u Međugorje. Unatoč medijima i onima koji žele umanjiti broj dolazaka u Međugorje te ih prikazati kao turističke, svećenici često navode da Međugorje nije turističko mjesto, premda netko zaluta i u toj nakani, ali se često vrati kao hodočasnik. U svakom trenutku, bez obzira na doba dana ili noći, uvijek se mogu zateći skupine kako u tišini mole, kleče, predaju svoje teškoće i zahvaljuju Bogu. Premda se sve skupine i pojedinci ne prijavljuju, prema informacijama u prvim su danima ožujka Međugorje posjetile hodočasničke skupine iz Ukrajine, Kolumbije, SAD-a, Engleske, Koreje, Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske, Meksika, Latvije, Slovenije i Rumunjske. Uz njih okupili su se i organizatori hodočašća te voditelji centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za Međugorje iz čak 28 zemalja. Na tom 24. međunarodnom susretu s temom »Da ljubav vaša sve više raste (Fil 1, 9)« bio je 271 sudionik.

Misu dnevno slavilo 26 svećenika

Uz prijavljene hodočasnike, a brojni se ne prijavljuju u ured za informacije, statistika prati koliko je podijeljeno pričesti i koliko je svećenika sudjelovalo u misnim slavljima. Tako je samo u siječnju ove godine sakramentu euharistije pristupilo 36 400 vjernika. Dakle, toliko ih se pričestilo, a za cijelu prošlu godinu pričesti je pristupilo 1 656 800 hodočasnika. U 2010. godini pričešćeno je 1 571 800 hodočasnika. Za usporedbu, prosječna župa s pet-šest tisuća vjernika, u kojoj je pastoral na zavidnoj razini, godišnje ima do 50 000 pričesti. U samoj župi sv. Jakova u Međugorju u prošloj je godini kršteno 65 djece, a umrlo je 46 osoba. Vjenčano je 45 parova. Prvu je pričest primilo 65 djece, a sakrament potvrde 80 krizmanika.

Nekompletan popis do 2011. donosi podatak da je 610 duhovnih zvanja »rođeno« u Međugorju. Od toga je 139 redovnica. Najviše ih je iz Italije, 140, iz SAD-a ih je 89, a iz Njemačke 37. U Irskoj ih je 33, a u Austriji 28

U misnim slavljima, uz franjevce domaćine, i u ispovijedima podjednako pomažu redovnici i dijecezanski svećenici, na više jezika, bilo da su došli u pratnji svojih svećenika ili čak biskupa pa se i oni uključe, bilo da ispovijedaju svećenici koji poznaju druge jezike. U siječnju je 809 svećenika ili njih 26 dnevno suslavilo euharistiju, a u veljači, dakle mjesecu sa 28 dana, bilo je 678 svećenika koncelebranata ili 24 dnevno. U prošloj je godini bilo ukupno 34 658 svećenika koncelebranata. Taj broj varira ovisno o dijelu liturgijske godine i pastoralnim obvezama svećenika. Na primjer u rujnu je bilo 4650 svećenika koncelebranata ili 155 dnevno.

Uz redoviti pastoral, euharistijska slavlja, ispovijedi, križni put, molitve krunice, kateheze, posebnost su Međugorja i brojni međunarodni skupovi, poput međunarodnoga seminara za bračne parove na kojem je na temu »Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan« bilo 200-tinjak sudionika iz 10 zemalja. Uz brojne seminare i susrete prepoznatljiv je i plodonosan međunarodni molitveni susret mladih »Mladifest« koji je prošle godine okupio desetke tisuća mladih iz 69 zemalja. Program je svaki dan započinjao jutarnjom molitvom u 9 sati, a nastavljao se katehezom, svjedočanstvima, pjesmom i poukom iz kršćanskoga života. Nakon povratka u svoje zajednice brojna svjedočenja mladih o duhovnoj okrjepi mogla su se naći po društvenim mrežama i drugim medijima te prepoznati u aktivnostima u svojim župnim zajednicama. Brojne molitvene zajednice diljem svijeta potaknuli su hodočasnici povratkom iz Međugorja.

Do 2011. rođeno najmanje 610 duhovnih zvanja
Neizostavno je spomenuti da je održano više od 20 petodnevnih međunarodnih seminara za svećenike, a predavači su bili vodeći teolozi poput nedavno preminuloga mons. Tomislava Ivančića, na čijem se seminaru okupilo više od 600 svećenika, zatim dr. fra Ivana Dugandžića, dr. Tončija Matulića, o. Ike Mandurića ili dr. Klausa Bergera. Zanimljiv je podatak o duhovnim zvanjima »rođenim« u Međugorju. Neki svećenici, redovnici i redovnice navode da su svojim hodočašćem ili boravkom u Međugorju dobili duhovni poziv. Nekompletan popis do 2011. donosi podatak da je 610 duhovnih zvanja »rođeno« u Međugorju. Od toga je 139 redovnica. Najviše ih je iz Italije, 140, iz SAD-a ih je 89, a iz Njemačke 37. U Irskoj ih je 33, a u Austriji 28. Pet ih je iz Španjolske, među kojima su don Gonzalo Moreno i don Carlos Ballbé. U svom svjedočenju don Gonzalo ističe da je za Međugorje prvi put čuo 2005. Radio je u jednim novinama u Madridu pa su ga poslali kao novinara u Međugorje. »Moje mišljenje o Međugorju bilo je negativno, nisam vjerovao i bio sam protiv toga. Naime, u Madridu smo intervjuirali nekoliko ljudi i oni su nam ispričali čudne priče o Međugorju. No sve se promijenilo kada sam došao i vidio kako se ovdje živi vjera, pobožnost Gospi, sakramenti. Zahvaljujući Međugorju i duhovnosti, mogu i dalje rasti u svom odnosu s Bogom i u sinovskom odnosu prema Crkvi i mojoj nebeskoj Majci – Gospi. Plod je Međugorja spoznati tko je Bog uistinu.«
Liječe narušene međuljudske odnose

Plodovi pastorala u Međugorju očituju se u duhovnom, karitativnom i humanitarnom pogledu na različite načine. Na primjer tu je »Majčino selo« koje poput velike obitelji okuplja više zajednica i udruga. Posebno u narušene i ranjene međuljudske odnose nastoji vratiti povjerenje s ljubavlju i donijeti radosnu vijest mira. Za djecu i mladež tu su »Dječje selo« i dječji vrtić »Sv. Mala Terezija«, zajednice »Majka Krispina« i »Milosrdni Otac«, vjersko-humanitarna udruga »Međugorje MIR – Majčino selo«, likovna radionica s galerijom »Kraljica Katarina«, »Vrt svetoga Franje« – mjesto za odmor i molitvu. U Međugorju se već tradicionalno posvećuje pažnja i približava radosna vijest osobama s invaliditetom na hodočašćima, zatim ministrantima, članovima Frame, hrvatskim braniteljima…

Duhovni plodovi proistekli iz pastoralnoga rada u Međugorju raspršeni su diljem svijeta, poput duhovnih zvanja, molitvenih zajednica, tribina, kulturnih događaja, knjiga, filmova… Među inim prijavljeno je nekoliko somatskih ozdravljenja, koja su medicini neuobičajena, ili bolje rečeno u svakidašnjoj liječničkoj praksi do sada nepoznata. Ostavlja se to znanosti na ispitivanje, a osobe koje su se s tim susrele i to doživjele pripisuju to snazi vjere i molitve. Na primjer, Milanski institut za zdravlje obradio je osam takvih slučajeva, koji su predstavljeni na Svjetskom liječničkom kongresu komplementarne medicine u Kini 2011. godine. Svaki pojedinac ima svoje iskustvo i svoju priču, a Međugorje ih ujedinjuje u jednu, snagom hodočasničke vjere u uskrsloga Krista. Zbog bogatih i različitih pastoralnih ponuda te vjerničkih svjedočenja papa Franjo šalje posebnoga izaslanika Svete Stolice za proučavanje, traženje i sugeriranje pastoralnih modela koji bi bili primjeren odgovor današnjemu hodočasniku, čovjeku suvremenoga društva.