UZ MEDIJSKU MANIPULACIJU ZNANSTVENIM ČLANKOM Šparoge nemaju veze s nastankom raka

šparoge
Foto: Shutterstock

Nedavno je u znanstvenom časopisu »Nature« objavljena studija u kojoj se proučava nepoželjan učinak aminokiseline asparagin na širenje metastaza raka dojki (Nature 2018, 554, 378). Riječ je o istraživanjima na laboratorijskim životinjama, o eksperimentima kojima se pokušava predložiti mehanizam djelovanja asparagina, kojima se ispituje moguća povezanost s rakom dojki, ali ne i uzročnost. Radi se tek o jednoj običnoj studiji koja je preliminarna u svom sadržaju i koja nema težinu argumenata koji bi ljude trebali zabrinuti zbog asparagina u hrani. Asparagin je prirodna aminokiselina i sastavni je dio svakodnevne prehrane. Gotovo ju je nemoguće izbjeći, a prema zaključcima studije to i nije potrebno.

Medijska buka

Iako objavljena studija nema nikakav značaj za eventualne promjene načina prehrane, niti eksperimentalnim dizajnom pokriva to područje, iako je studija ograničenoga laboratorijskoga dosega, bez posebne relevantnosti za stvaran život, izazvala je veliku medijsku pozornost. Izvučena iz konteksta i preuveličana poveznica između asparagina i raka dojki pokrenula je lavinu reakcija među potrošačima, kulinarskim krugovima i prehrambenim stručnjacima.

Bez obzira na povode i razloge interesnih skupina, dezinformacije o štetnom djelovanju šparoga klasičan su primjer medijskih manipulacija, senzacionalizama i stvaranja panike u javnosti. Ono što su otkrili znanstvenici nema veze s onim što se govori u većini medija. Asparagin i šparoge nemaju veze s nastankom raka niti to sugeriraju rezultati istraživanja.

Naslovi tekstova u mnogim, pa i onim ozbiljnim svjetskim medijima neopravdano dižu uzbunu i plaše javnost sadržajem koji ne postoji u objavljenoj znanstvenoj studiji. I naši su se mediji, očekivano, uključili u stvaranje informacijske magle paničnim naslovima: »Internet poludio zbog iznenađujućih zaključaka nove studije«, »Šokantna studija«, »Internet užaren nakon studije koja asparagin povezuje s rakom«, »Je li moguće da su šparoge povezane s rakom?«…

»Šparoga – babaroga«

Lajtmotiv medijskih poruka je da asparagin (vjerojatno) treba isključiti iz prehrane jer je, eto, povezan s tumorskim oboljenjem. Od sve hrane koja sadrži asparagin, »prst je uperen«, zbog nekoga razloga, upravo prema šparogama. Iako se asparagin, kao prirodna aminokiselina, nalazi u govedini, krumpiru, ribama, jajima, mlijeku, soji i drugim žitaricama, jedino su šparoge postale – odabrana meta medija!

Nije jasan motiv ni izvor toga globalnoga medijskoga »spina«, no netko je iskoristio »polučinjenice« iz uglednoga časopisa i predložio da se šparoge izbace s jelovnika. Moguće je da su sumnju u štetno djelovanje šparoga lansirali takozvani borci protiv pseudoznanosti, koji već godinama vode »križarski rat« protiv ideje da šparoge – liječe rak! Možda im je najnovija studija poslužila za zamjenu teza: šparoge ne liječe rak, one ga uzrokuju! 

Pokvareni telefon

No bez obzira na povode i razloge interesnih skupina, dezinformacije o štetnom djelovanju šparoga klasičan su primjer medijskih manipulacija, senzacionalizama i stvaranja panike u javnosti. Ono što su otkrili znanstvenici nema veze s onim što se govori u većini medija. Asparagin i šparoge nemaju veze s nastankom raka niti to sugeriraju rezultati istraživanja. Objavljeni se rezultati zapravo i ne tiču zdravih ljudi.

Srećom, medijska se prašina brzo slegla, bez posebnih posljedica za prehrambene navike ljudi. Čini se da ljudi zdrava razuma nisu progutali mamac »viralnih« naslova. Uskoro započinje sezona (divljih) šparoga, delikatesnih i ljekovitih biljaka, pa je potrebno iskoristiti kratkotrajnu ponudu iz prirode. Kultura je prehrane mnogo starija od znanstvenoga nutricionizma, stoga o vrijednosti šparoga više govore iskustvo i tradicija nego (deformirani) naslovi iz znanstvenih ili »lifestyle« časopisa.