NA PUTU DO PERSONALIZIRANE KOZMETIKE Kako kemikalije prodiru kroz kožu?

Foto: Shutterstock

Kemikalije iz okoliša ulaze u ljudski organizam kroz probavni sustav, disanjem, ali i kroz kožu. »Gutanje« kemikalija kroz kožu često se zanemaruje jer se smatra da je koža najveći organ koji štiti čovjeka od štetnih utjecaja iz okoliša. No koža nije »željezna zavjesa«, prepuna je pora, podložna je promjenama, oštećenjima, a neki ljudi imaju genetski uvjetovanu sklonost povećanoj propusnosti kože.

Što je to filagrin?

Švedski su znanstvenici odlučili provjeriti kako genetske razlike među ljudima mogu utjecati na otpornost kože, odnosno na njezinu obrambenu ulogu. Otkrili su da neki ljudi imaju mutacije na genima koji su važni za stvaranje filagrina, važnoga proteina koji osigurava čvrstoću površinskoga sloja kože (Environ. Health Perspect. 2021, 129, 17002). Funkcionalno oštećenje toga proteina povezano je s olakšanim prodiranjem kemikalija kroz kožu. To znači da neki ljudi mogu naslijediti propusnu kožu, koja dopušta pojačani ulazak kemikalija iz okoliša.

Čini se da je stara izreka o kozmetici bila ispravna – ono što se ne može pojesti, nije dobro stavljati na kožu. Jer sve što je na koži, ulazi u krv, baš kao i hrana.

Znanstvenici pod vodstvom Karin Broberg, profesorice sa sveučilišta u Lundu, proveli su ispitivanje s dobrovoljcima kojima su na kožu nanijeli tri vrste kemikalija i zatim mjerili količinu tih kemikalija u krvi i urinu. Upotrijebili su piren, kemijski produkt izgaranja, pirimetanil, fungicid koji se rabi u voćarstvu, i oksibenzon, kemikaliju iz kozmetičkih proizvoda za sunčanje. Kod onih ljudi koji imaju slabije izraženu funkciju filagrina sve su kemikalije više i brže prodirale kroz kožu.

Genetski profil kože

Time su potvrđene prijašnje sumnje da Danci i Šveđani, s urođenom »manom« kože, imaju veće koncentracije ftalata, fenola, parabena i policikličkih aromatskih ugljikovodika u urinu (EHP 2014, 122, 345). To otkriće koje povezuje kožnu barijeru s genetskim nasljeđem važna je i korisna informacija za one koji su »ovisnici« o impregnaciji kože različitim kemijskim sredstvima. O statusu filagrina može ovisiti nečija odluka o izboru pudera, krema, pomada, parfema i antiperspiranata ili pak odluka da se prekine s opterećenjem kože kozmetičkim arsenalom.

Personalizirana kozmetika

Čini se da je stara izreka o kozmetici bila ispravna – ono što se ne može pojesti, nije dobro stavljati na kožu. Jer sve što je na koži, ulazi u krv, baš kao i hrana. Koliko ulazi, ovisi i o proteinu filagrinu. Vrlo je vjerojatno da će nove informacije o filagrinu iskoristiti kozmetička i farmaceutska industrija i da će na tržište poslati nove proizvode personalizirane kozmetike. Nakon pojave personaliziranih lijekova, medicine, jelovnika ili jastuka, personalizirana kozmetika, u skladu s genetskim profilom filagrina i kože potrošača, već osvaja trgovačke police.

Budući da su prve studije i dokazi o genetskoj osjetljivosti kože objavljeni za stanovnike sjeverne Europe, posebno za Skandinavce, ne će biti iznenađenje ako se na tržištu uskoro pojave nježne kozmetičke linije sa slikom Vikinga na ambalaži.

»Nema gena bez benzena«

Mutacije gena za protein filagrin ne utječu samo na apsorpciju kemikalija iz okoliša nego su i rizik za pojavu upalnih kožnih bolesti, poput osipa, svrbeža ili atopijskoga dermatitisa. Prodiranje alergena ili parabena kroz ispucalu kožu primjeri su koji pokazuju važnost interakcije genske informacije i okolišnoga onečišćenja. Zbog gena kod nekih ljudi koža pruža slabiji otpor prema prodiranju kemikalija, a kod drugih je to prodiranje jednostavno posljedica prevelike izloženosti štetnim tvarima.

IZVORGlas Koncila br. 19/2021.
Prethodni članakNISU SAMO SVEĆENICI TEOLOZI Crkva su i ređenici, i studenti i zaklade
Sljedeći članakOPJEVAO NAJVAŽNIJU ŽIVOTNU ODLUKU Pjevač Kenny Chesney: »Muškarci, preuzmite odgovornost«