SUOČAVANJE S EKSPANZIJOM BOLESTI PRETILOSTI Bolesna debljina ubija

U Hrvatskoj je 40 % prekomjerno uhranjenih i 20 % pretilih osoba

Prof. dr. sc. Miroslav Bekavac Bešlin

Debljina u svijetu poprima razmjere epidemije koja postaje vodeći javnozdravstveni problem jer je povezana s višestrukim štetnim utjecajem na zdravlje, smanjenjem trajanja života te povećanjem rizika za pojavu nekih akutnih i kroničnih oboljenja te invaliditeta. Na osnovi provedenih brojnih istraživanja procjenjuje se da je trećina stanovnika na svijetu pretila, a taj se broj u Europi popeo na oko 130 milijuna.

Prema podatcima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj ima 40 % prekomjerno uhranjenih osoba i 20 % pretilih, u čemu Hrvatska zauzima vodeće mjesto u Europi. O problemima debljine i izazovima u njezinu liječenju govori prof. dr. Miroslav Bekavac Bešlin, sveučilišni profesor, kirurg specijalist, subspecijalist digestivne kirurgije u Kliničkom bolničkom centru Sestara milosrdnica. Prof. Bekavac Bešlin bavi se među ostalim i barijatrijskom kirurgijom, odnosno kirurškim liječenjem debljine.

Zašto smo ‘prvaci Europe’?

Osvrćući se na problem debljine, prof. Bekavac Bešlin navodi: »Sjećam se razgovora s jednom od mojih prvih pacijentica planiranih za operaciju pretilosti. Rekla je: ‘Debela sam jer sam siromašna i jedem uglavnom kruh i krumpire.’

»Halapljivo gutanje krupnih zalogaja hrane bez žvakanja svakoga zalogaja deblja i potiče debljanje. Noćni obroci debljaju, a nesvjesna ovisnost o njima teško je izlječiva. Kod takvih stanja neobično je važna pomoć psihijatra.«

Moj komentar bi bio: ‘Hvala dragomu Bogu da u Hrvatskoj barem ima kruha i krumpira’, da su otvorene kuhinje za siromašne i da se ne umire od gladi. Nastavak bi međutim bio: ‘Nažalost umire se i od bolesti debljine.’ Trend porasta broja debelih globalni je problem. Broj pretilih raste i u bogatim i u siromašnim zemljama. Porast je prisutan u zemljama u kojima je školstvo i zdravstvo visoko iznad hrvatskoga, u zemljama s neusporedivo višim životnim standardom i s daleko većim sredstvima uloženim u liječenje bolesti debljine. Zašto smo ‘prvaci Europe’ teško je odgovoriti. Bit će zanimljivo pogledati statistike o debljini za 5-6 godina. Siguran sam da ne ćemo zadržati poziciju prvaka. Važno je dati do znanja stanovnicima Hrvatske da bolesna debljina ubija. To može biti dobar motiv da se čovjek zamisli i donese spasonosne odluke o liječenju debljine promjenama u navikama prehrane, fizičkim aktivnostima i smanjenim unosom ugljikohidrata u prehrani.«

Oblik »jabuke« i oblik »kruške«

Govoreći nadalje o debljini i njezinim realnim opasnostima kojih često ljudi nisu svjesni, prof. Bekavac Bešlin navodi: »Matematički formula debljine opisno bi bila: veći unos, a manja potrošnja. Zar to nije sjajna definicija kolega ekonomista o stjecanju kapitala? Kapital koji se stječe većim unosom hrane/kalorija, a manjom potrošnjom/fizičkim aktivnostima u slučaju ljudskoga organizma je mast! Naslage masti na našim obrazima, podbratku i trbuhu samo su vanjska manifestacija masti koja se skuplja u unutrašnjosti čovjeka i pridonosi bolesti debljine i popratnih bolesti koje prate debljinu. Jetra, srce, gušterača, bubrezi itd. ugroženi su nakupljanjem masti i vode u raniju smrt bolesno debele ljude. Nemojte se začuditi kada kažem: ‘Bojim se masnih stanica.’ Masna stanica ima nevjerojatan potencijal djelovanja, dobroga i lošega. Kod debelih njena je aktivnost loša, potiče konstantnu upalu koja dovodi do lošije funkcije navedenih organa, njihove bolesti i u konačnici ranije smrti bolesno debelih ljudi.

Kako znati koji je oblik debljine veća opasnost za bolesno debelu osobu? Dva su opisa pretilosti: poput kruške i poput jabuke. Bolesnici čija tjelesna građa ima oblik jabuke imaju naglašenu centralnu, visceralnu debljinu i ugroženiji su od bolesnika s građom tijela sličnom izgledu kruške. Njihovi organi masno su promijenjeni i njihova je funkcija deficitarna. Primjer jetara veoma je ilustrativan. Masne promjene jetara u konačnici mogu dovesti do teške fibroze i zatajenja jetara. Bolesti izravno povezane s patološkom debljinom vode k ranijemu umiranju. Ne ću nabrajati sve bolesti koje su vezane za pretilost, dovoljno je spomenuti teške bolesti srca (infarkt), cerebralni inzult (kap), dijabetes, bolesti krvnih žila, zglobova, maligne bolesti itd. Koliko se samo novca troši na liječenje pridodanih bolesti debljini i kakav je to teret za zdravstvo svake države. Patološka je debljina doista općezdravstveni problem i teret, ne samo teret bolesno debeloga pojedinca koji on doslovno nosi na svojim nogama.«

Mediteranska prehrana – da, ali…
Govoreći o povezanosti prehrane i debljine, prof. Bekavac Bešlin naglašava da povećan unos hrane i manja tjelesna aktivnost nisu jedini uzroci debljine. Endokrinološke bolesti s hormonalnim poremećajima moraju se uzeti u obzir u dijagnostici nastanka bolesti debljine. No osvrće se i na mediteransku prehranu koja jest zdrava, ali također zahtijeva oprez. »Misliti da mediteranska prehrana vodi prema zdravlju može nas odvesti na stranputicu, jer ako si dopustimo da alibi mediteranske dijete omogući ekstremnu količinu unošenja namirnica kao što su smokve, grožđe, tijesto i slično, imamo odgovor zašto je u Dalmaciji također velik broj bolesno debelih. Smanjimo stoga dnevne obroke i povećajmo njihov broj. Budimo svjesni da aperitiv prije jela, vino i pivo tijekom obroka i nakon njega debljaju. Brojni bolesnici koji dolaze u ambulantu za pretile spominju da su tjelesnu težinu smanjili izbacivanjem večere. Deset do dvanaest sati prekida unošenja hrane tijekom noći dobra je odluka. Halapljivo gutanje krupnih zalogaja hrane bez žvakanja svakoga zalogaja deblja i potiče debljanje. Noćni obroci debljaju, a nesvjesna ovisnost o njima teško je izlječiva. Kod takvih stanja neobično je važna pomoć psihijatra. Praksa je pokazala da bez psihijatra konzervativno ili kirurško liječenje debljine najčešće završava neuspjehom«, ističe Bekavac Bešlin.

 

Problem adolescentne pretilosti

Osvrćući se na problem pretile djece koje u populaciji adolescenata ima oko 30 %, prof. Bekavac Bešlin navodi: »Gledajući na ljetovanju nekoliko obitelji s djecom opterećenom patološkom debljinom, vidio sam koliko se roditelji ‘trude’ tu svoju pretilu djecu ‘nutkati’ čokoladicama, grickalicama, sendvičima i sokovima. Nije bilo kraja konzumiranju te nezdrave hrane, roditelji su bili sretni da im dijete jede, ne znajući pri tome što rade svomu djetetu. Javno zdravstvo pokrenulo je niz inicijativa s ciljem promjene vrste obroka djeci u vrtiću i osnovnoj školi. Djeca, ona školska, na taj način nemaju potrebu izlaziti iz škole u obližnje pekarnice i trgovine gdje im je dostupna nezdrava hrana. Ali što se događa većini bolesno debele djece? Okruženi djecom koja im se rugaju, povlače se u sebe, žive u svom svijetu s hranom koja im je jedino zadovoljstvo i nastavljaju se debljati. Osamdeset posto bolesno debele djece ostaje doživotno pretilo i ranije umiru od bolesti koje prate patološku debljinu. Kirurško liječenje patološki debele djece ima svoje mjesto u liječenju pretilosti. Analizirajući rezultate kirurškoga liječenja djece s bolesnom debljinom u SAD-u, Italiji, Izraelu i Australiji, dolazimo do zaključka da su dugoročni rezultati jako dobri. Preduvjeti za operaciju djeteta jasno su definirani. To je među ostalim životna dob (14-15 godina), razumijevanje djeteta i roditelja što kirurško liječenje nosi, ali i traži od pacijenta (pridržavanje svih pravila o načinu prehrane i života nakon operacije) i neuspjeh dugotrajnoga konzervativnoga liječenja debljine.«

Iskustva kirurškoga liječenja debljine

Prof. Bekavac Bešlin upozorava da je patološka debljina meta velikomu broju amoralnih pojedinaca i tvrtki koji se žele obogatiti prijevarom bolesno debelih ljudi. »Lažna obećanja o laganom gubitku tjelesne težine popraćena izjavama kupljenih svjedoka svakodnevni su prizori televizijskih programa i reklama u novinama i časopisima. Postoje međutim i prihvatljive poruke o promjeni načina života, potrebi kontrole kalorijskih vrijednosti namirnica koje konzumiramo i upozorenja na proizvode štetne za zdravlje. Kroz više od 10 godina rada s patološki pretilim bolesnicima čuo sam brojna priznanja o neuspješnim pokušajima brzoga smanjenja prekomjerne tjelesne težine. Ne sjećam se da je netko spomenuo teške posljedice uzimanja ‘preparata lažne nade’, posljedice su bile: razočaranje prijevarom i potrošenim novcem za takve preparate«, ističe profesor Bekavac Bešlin.

»Bolesnici čija tjelesna građa ima oblik jabuke imaju naglašenu centralnu, visceralnu debljinu i ugroženiji su od bolesnika s građom tijela sličnom izgledu kruške.«

Govoreći o iskustvima kirurškoga liječenja debljine kojim se bavi trinaest godina, prof. Bekavac Bešlin navodi: »Jedan od razloga zašto sam se upustio u izvođenje barijatrijskih operacija moje je apsolutno uvjerenje da jedino kirurško liječenje dugoročno pomaže u smanjenju prekomjerne tjelesne težine. Danas imamo vlastite rezultate koji se podudaraju s rezultatima u svijetu, a naš barijatrijski tim s endokrinolozima, gastroenterolozima, anesteziolozima i psiholozima uspješno nastupa u promociji barijatrije u zemlji i svijetu. Barijatrijska kirurgija i danas je u ekspanziji, sve je više barijatrijskih kirurga, a ilustrativan je primjer Francuske gdje je izvedeno više operacija patološke debljine od onkoloških operacija. Operacija pretilosti velika je pomoć pacijentu koji je odlučio smanjiti tjelesnu težinu. Lijepo je čuti riječi bolesnika da im se život promijenio i da su sretni što su se odlučili za operaciju. Nije to lagana odluka. Kroz naše susrete prije operacije primaju informacije i o komplikacijama kirurškoga liječenja. Obitelj pacijenata mora im dati podršku u njihovoj odluci. Suradnja kirurga i pacijenta jedini je put k uspješnom rješavanju komplikacija. Što znači ne slušati upute kirurga? Ilustrativan je primjer pacijentice koja se nakon operacije ‘smanjenja’ želudca počastila piletom s ražnja i jedva spasila glavu hitnim operacijskim zahvatom. U više navrata trebalo je intervenirati kod pacijenata koji su prepunili smanjeni želudac zabranjenim namirnicama (pacijenti operirani metodom umetanja podesive želučane vrpce). To nije jednostavan postupak, a posebno je neugodan za pacijenta svjesnoga da je pogriješio, i još ga kirurg muči vađenjem komadića hrane zaglavljenoga u želudcu kapaciteta manje šalice za crnu kavu«, navodi prof. Bekavac Bešlin.

Svatko ima svoj dio odgovornosti

U osvrtu na odgovornost pojedinca i društva vezano uz problem debljine prof. Bekavac Bešlin ističe: »Nisam siguran da se ‘društvo’ pretjerano brine zbog problema bolesne debljine među svojim pučanstvom. Deklarativno da, ali ozbiljno i efikasno ne. Nezdrava hrana, nikotin, lake droge i alkohol na dohvat su ruke svakomu tko ih želi i može kupiti. Kako onda na našem planu države sa 4,5 milijuna stanovnika, od toga 4,5 tisuća kandidata za kirurško liječenje bolesti debljine, svladati problem? Obitelj prva treba shvatiti važnost zdrave prehrane i fizičke aktivnosti za zdravlje svojih članova. Programi vrtića i osnovnih škola s davanjem prednosti satima tjelesne aktivnosti od najmanje 1 sat dnevno. Svi koji su odgovorni za odgoj mladeži moraju dati vlastiti primjer mladima o važnosti zdravoga tijela… A mi stariji, ako i ne možemo izbjeći kapljicu ili zalogaj više, neka bude i fizičkoga rada, šetnja i vježbanja više. Zaključno, recept za izlječenje pandemijske ekspanzije bolesti pretilosti ne znam, no mogu reći da sam se s kirurgijom uključio u borbu s pretilošću, vjerujem u njenu vrijednost i siguran sam da će je mlade generacije kirurga više izvoditi nego što se izvodi danas u Hrvatskoj«, zaključuje profesor Miroslav Bekavac Bešlin.

IZVORGlas Koncila br. 37/2017.
Prethodni članakFILM ANNABELLE: POČETAK »PRAVOVJERAN« JE U JEDNOME Ne igrati se s mračnim silama!
Sljedeći članakHRVATSKA JE ZAKORAČILA U DEMOGRAFSKI SLOM Žele li oni na vlasti biti pogrebnici?