Svjetski dan močvarnih staništa proslavljen je 2. veljače, na obljetnicu potpisivanja Ramsarske konvencije – međunarodnoga dokumenta koji štiti močvare, posebice zbog njihove važnosti kao staništa pticama močvaricama. Konvencija obvezuje državu potpisnicu na zaštitu i očuvanje močvara na svojem teritoriju. Na Ramsarskom popisu močvarnih staništa od svjetske važnosti nalazi se i pet njih iz Hrvatske. To su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te delta Neretve, ali i jedno umjetno stanište, poseban rezervat, ribnjaci Crna mlaka nedaleko od Zagreba.
Moto ovogodišnjega Svjetskoga dana močvarnih staništa bio je »Močvarna staništa i klimatske promjene«. Močvarna staništa područja su koja su stalno ili privremeno prekrivena vodom, kao što su močvare, bare, poplavne livade i šume, rijeke, jezera, pojilišta, kanali, ribnjaci, ali i šume mangrova ili koraljni grebeni. Nažalost, ta staništa pod velikim su pritiskom te nestaju s lica Zemlje zbog isušivanja, zatrpavanja, prekomjernoga iskorištavanja i onečišćenja.
Močvarna staništa, iako su među najproduktivnijim ekosustavima na planetu te omogućuju život brojnim vrstama riba, ptica i sisavaca, danas su najugroženiji ekološki sustavi te je od 1900. godine izgubljeno 64 posto tih područja u svijetu. To je golem gubitak, ne samo za bioraznolikost, nego i za čovječanstvo. Naime, nestankom tih staništa gubi se jedna od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti jer se uz njih veže više od 40 posto biljaka i životinja. Uloge tih područja od velike su važnosti. Naime, igraju veliku ulogu u pročišćavanju vode, obnavljanju zaliha podzemnih voda, sprječavanju erozije obala, zadržavanju hranjivih tvari i ublažavanju klimatskih promjena. Uz to su svojevrsni centri biološke raznolikosti i staništa brojnim gospodarski važnim biljnim i životinjskim vrstama te obogaćuju turističku ponudu nekoga područja. S obzirom na to da je sadašnje doba prozvano šestim velikim izumiranjem vrsta koje se događa rapidnom brzinom, a za koje je odgovoran čovjek, nezamjenjiva je uloga močvara kao odmorišta i hranilišta pticama selicama tijekom njihove tegobne seobe na jug. Uloga takvih područja u održavanju opadajuće biološke raznolikosti od iznimne je važnosti. Ljudima je pak posebno važna uloga močvarnih staništa u obrani od poplava budući da poput prirodne spužve upijaju višak vode tijekom visokih vodostaja. Tu ulogu imaju dva ramsarska područja u Hrvatskoj. Lonjsko polje kao prirodna retencija preuzima nabujale vode rijeke Save, a Kopački rit preuzima poplavne vode Drave i Dunava. Stoga je očuvano obalno područje koje može prihvatiti višak vode nizinske rijeke tijekom visokih vodostaja najbolji način obrane od poplava i ublažavanja visokih voda.
Močvarna pak staništa u gradovima poboljšavaju kvalitetu zraka i tako ih čine zdravijim mjestima za ljude, a s druge su strane idealni prostori za rekreaciju i druženje. U gradovima smještenim uz more urbane močvare mogu igrati važnu ulogu u sprječavanju poplava uzrokovanih klimatskim promjenama. Upravo zbog klimatskih promjena sve više se ističe njihova uloga u skladištenju stakleničkoga plina ugljikova dioksida. Tako su tresetišta koja zauzimaju samo 3 posto svjetske kopnene površine i livade morskih cvjetnica staništa koja skladište velike količine ugljika. Spaljivanjem ili isušivanjem tresetišta zbog dobivanja poljoprivrednih površina povećavaju se emisije ugljikova dioksida. Tako se od skladišta ugljika pretvaraju u izvor njegovih emisija, oslobađajući u atmosferu stoljećima uskladišten ugljik.
Naime, močvarna područja najučinkovitiji su sustav za skladištenje ugljika na Zemlji. Zbog globalnoga zatopljenja koje je odgovorno za klimatske promjene mnoga područja diljem svijeta suočena su s podizanjem razine mora, a močvarna staništa koja se nalaze uz morska obalna područja mogu ublažiti štetu i negativne posljedice u vidu gubitka ne samo materijalnih dobara, nego i ljudskih života. Naime, obalna močvarna područja poput slanih močvara, mangrova, morskih trava i koraljnih grebena štite obale od ekstremnih vremenskih događaja jer djeluju kao amortizeri. Tako smanjuju intenzitet valova, olujnih udara i cunamija te na taj način štite 60 posto čovječanstva koje živi i radi duž obala. Naglašavajući njihovu ulogu u skladištenju ugljika te ublažavanju posljedica klimatskih promjena, još jednom se nastoji skrenuti pozornost javnosti na to da se i ekonomija i ljudsko zdravlje i prirodni ekosustavi danas nalaze pred tim golemim izazovom. Iako su močvarna područja također pogođena njihovim utjecajem, poput podizanja razine mora, izbjeljivanja koralja ili promjena u temperaturi vode, kao i njezinoj dostupnosti i kvaliteti, ona su ujedno moguće prirodno rješenje. Tako imaju i veliku ulogu u ublažavanju posljedica klimatskoga nereda, koji se vraća u obliku sve ekstremnijih vremenskih događaja, poput razornih poplava koje močvarna područja ublažavaju kao prirodne retencije, odnosno u ublažavanju sušnih razdoblja reguliranjem vodnoga režima.
Nažalost, s daljnjim rastom globalne temperature mogu se očekivati sve ekstremniji vremenski događaji, što su nedavno iskusili i neki dijelovi Australije u kojima se temperatura podigla gotovo do rekordnih 50 Celzijevih stupnjeva. Ili nekih dijelova SAD-a koje su nedavno okovale hladnoće primjerenije Antarktici, spuštajući živu u termometrima debelo u minus, do -50 Celzijevih stupnjeva.
