Na svetkovinu Duhova, 24. svibnja 2015. godine, prije deset godina, papa Franjo objavio je socijalnu encikliku »Laudato si’« – o brizi za zajednički dom. Papa Franjo po mnogočemu je bio prvi – prvi papa isusovac, prvi je uzeo ime Franjo, a bio je i prvi papa koji je zaštiti okoliša, odnosno očuvanju stvorenoga, posvetio encikliku, iako su na posljedice neodgovornoga ljudskoga ponašanja već upozoravali i njegovi prethodnici. Kako je napisao u enciklici, sv. Franjo Asiški nadahnuo ga je da uzme njegovo ime u izboru za rimskoga biskupa, a nadahnuo ga je i za naziv enciklike »Laudato si’« koji je dobila prema refrenu njegove »Pjesme bratu Suncu« koji na talijanskom glasi »Laudato si’, mi Signore«.
Siromašak iz Asiza, poznat po skromnosti, poniznosti, odricanju od materijalnoga bogatstva, brizi za siromašne i ljubavi prema svemu stvorenju, nebeski je zaštitnik ekologije i onih koji ju promiču. Papa u enciklici ističe da je sv. Franjo živio u jednostavnosti i skladu s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samim sobom te da njegov primjer pokazuje da su neraskidivo povezani briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, zauzimanje za društvo i unutarnji mir (LS 10). Tako život sv. Franje Asiškoga pokazuje da je zdrav odnos sa stvorenim svijetom vid cjelovitoga osobnoga obraćenja (LS 218), ali i svojevrstan model održivoga života.
Socijalnom enciklikom »Laudato si’« papa Franjo uputio je apel svim ljudima za očuvanje zajedničkoga doma, Zemlje, čijem se vapaju, zbog lošega ponašanja ljudi prema njoj, pridružuju i vapaji siromašnih. Nikada, piše papa Franjo, nismo tako loše postupali s našim zajedničkim domom kao u posljednja dva stoljeća. Kultura odbacivanja generira otpad koji Zemlju pretvara u golemo odlagalište smeća (LS 21-22), razvoj koji teži kratkoročnomu rastu i maksimalizaciji profita bez bilo kakva obzira prema planetu i ljudima, uz mlakost političara usredotočenih na brze rezultate umjesto na snažne mjere za rješavanje gorućih okolišnih izazova, povećavaju planetarnu nepravdu jer posljedice najviše trpe najsiromašniji, koji su za sav taj nered najmanje krivi. Papa Franjo objavom socijalne enciklike »Laudato si’« vjernike je podsjetio na njihovo poslanje čuvara Božjega djela, a političare na potrebu dijaloga u rješavanju planetarnih problema.
Kad enciklika nadahne svijet
Objava enciklike »Laudato si’«, prije deset godina, bila je snažan poticaj pregovorima o donošenju globalnoga sporazuma o ograničavanju emisija stakleničkih plinova koji je postignut nekoliko mjeseci poslije na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) koja je održana u Parizu. Taj pravno obvezujući sporazum o ograničavanju podizanja prosječne globalne temperature na znatno ispod 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti na 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, nazvan je Pariškim sporazumom, iz kojega je, usput budi rečeno, Donald Trump odmah na početku oba svoja predsjednička mandata povlačio SAD, inače drugoga svjetskoga emitera stakleničkih plinova.
Za papu Franju nema prostora za globalnu ravnodušnost jer smo svi jedna obitelj. Stoga je briga za okoliš neodvojivo povezana s brigom za druge ljude, posebice najsiromašnije, a ekološka kriza kojoj svjedočimo poziva na duboko unutarnje obraćenje, pri čemu nije dovoljno samo osobno obraćenje nego i obraćenje zajednice jer je potrebno zajedništvo u rješavanju toga problema. Naime, vizija cjelovite ekologije sadržana u enciklici »Laudato si’« prepoznaje da je sve međusobno povezano, pa se tako ni klimatska kriza ne može promatrati odvojeno od društvenih, ekonomskih i političkih problema te smo suočeni ne s dvjema odvojenim krizama, ekološkom i društvenom, nego i sa složenom socio-ekološkom krizom. Apelu pape Franje za očuvanje zajedničkoga doma, da se odgovori na vapaj Zemlje i vapaj siromaha, odazvali su se mnogi koje je ta socijalna enciklika nadahnula na brojne inicijative u obiteljima, na radnim mjestima, u župama, redovničkim zajednicama, institucijama i potaknula nebrojene akcije diljem svijeta koje su, uz molitvu, uključivale čišćenje okoliša, sadnju drveća, smanjenje uporabe fosilnih goriva, štednju energije i vode, brigu za siromašne ili razvoj obrazovnih programa. Sve će to ostati trajna ostavština pape Franje. U povodu desete obljetnice enciklike njegov nasljednik, papa Lav XIV., uputio je videoporuku Mreži sveučilišta za skrb o našem zajedničkom domu, okupljenoj na Papinskom sveučilištu u Rio de Janeiru, poručivši im: »Gradite mostove ekološke i društvene pravednosti«.