VELIKU SU GOVORNICU ZBOG DOMOLJUBLJA I NADZIRALI 22. veljače 1945. umrla velika domorotkinja Marija Kumičić

Hrvatska domovina ima i znatan broj znamenitih žena, među kojima osobito mjesto zauzima književnica, društvena i kulturna djelatnica i dobrotvorka Marija Kumičić.

Djevojačkim prezimenom Maršić, rođena je 11. prosinca 1863. u Varaždinu, gdje je kod sestara uršulinka završila Višu djevojačku školu. Godine 1882. udala se za književnika Eugena Kumičića, s kojim je imala dvojicu sinova: Tomu i Gjuru. I sama je mnogo pisala. Uz ostalo autorica je »Nove zagrebačke kuharice«, »Za spomenar: mudre izreke iz naše književnosti«, »Žensko pitanje«, »Put k pravoj sreći: iz ljubavi za hrvatsku seljačku mladež«, pripovijesti »Valovi čuvstava« i posmrtno objavljene »Zlatotvorno selo« te pjesničke zbirke »Pjesme«, »Zadnje ruže« i »Pjesmom kroz život«. S Milanom Ogrizovićem dramatizirala je suprugov roman »Kraljica Lepa«. Prevodila je s njemačkoga i francuskoga jezika.

Bila je izvrsna govornica, a tiskani su joj govori u povodu stogodišnjice rođenja Ante Starčevića 1923., uz otkriće spomenika don Frani Buliću 1935., što je i potaknula, te komemorativni govor u povodu 45. obljetnice Starčevićeve smrti 1941. Bila je suradnica brojnih pravaških i katoličkih listova, potpisujući se i pseudonimima Marija Jurjevna, Enjušk(in)a i Marija Fortuna.

Kao i suprug, bila je gorljiva članica Stranke prava i pristalica Ante Starčevića, kojega je njegovala u posljednjim tjednima života. Njezinom zaslugom osnovan je gospojinski zbor Hrvatskoga tipografskoga društva »Sloga«. Bila je članica »Napretka«, Hrvatskoga pjevačkoga društva »Zvonimir«, ženskoga društva »Katarina Zrinjska«, Hrvatskoga pjevačkoga društva »Hrvoj«, inicijatorica Društva hrvatskih književnica i predsjednica društva »Tomislav«. Godine 1921. suosnovala je zaslužno društvo »Hrvatska žena«, zbog čega je praćena, a pisma su joj nadzirana.

Njezinom zauzetošću u povodu tisućgodišnjice hrvatskoga kraljevstva 1925. podignut je »Križni put« na Ksaveru u Zagrebu i obnovljena crkva sv. Franje Ksaverskoga. Nekoliko je godina živjela u istoj kući s bl. Ivanom Merzom na Starčevićevu trgu u Zagrebu te je 1942. napisala svjedočanstvo o njegovu životu.

Umrla je u Zagrebu 22. veljače 1945. (L)