Batat (Ipomoea batatas), poznat i kao »slatki krumpir«, priprema se za jelo na slične načine kao krumpir, no ne pripada istoj botaničkoj porodici. To povrće dolazi u raznim veličinama i bojama, a njegova ljekovitost proizlazi iz bogatoga kemijskoga sastava koji uključuje kompleksne ugljikohidrate, prehrambena vlakna, vitamine, minerale i brojne bioaktivne fitokemikalije poput polifenola, karotenoida i antocijanina. Posebno se ističe visok sadržaj â-karotena, tvari iz koje tijelo stvara vitamin A, važan za dobar vid, zdravlje stanica i jak imunosni sustav. Ljubičaste sorte batata bogate su antocijaninima, prirodnim spojevima koji djeluju kao antioksidansi i pridonose zaštiti organizma od štetnih tvari.
Batat pokazuje antidijabetički učinak zahvaljujući svojemu sastavu i niskom do umjerenom glikemijskom indeksu, pri čemu određeni spojevi iz korijena i lista mogu poboljšati osjetljivost na inzulin i regulaciju glikemije, što je od posebne važnosti u prehrani osoba s dijabetesom tipa 2. Protuupalno djelovanje batata objašnjava se njegovom sposobnošću da smanji stvaranje tvari u tijelu koje potiču upalu. Istodobno vitamin C i drugi važni nutrijenti koje sadrži pridonose jačanju imunosnoga sustava i obrani organizma od bolesti. Dodatno prehrambena vlakna i složeni ugljikohidrati iz batata povoljno djeluju na probavu: pridonose redovitomu radu crijeva, održavaju zdravu crijevnu mikrofloru i štite sluznicu probavnoga sustava.
Dobro je znati…
• Batat ne sadrži masnoće ni kolesterol pa je dobar izbor osobama koje žele smršavjeti ili održavati tjelesnu težinu. Osim toga njegov glikemijski indeks iznosi 17, a budući da se vrijednosti do 55 smatraju niskima, batat pripada namirnicama s niskim glikemijskim indeksom. Zbog toga je posebno prikladan za sve vrste dijeta za mršavljenje i kontrolu tjelesne težine.
• Srednje velik kuhan batat (otprilike 130-150 g) sadrži više od 100 posto preporučene dnevne količine vitamina A u obliku beta-karotena, koji mu daje prepoznatljivu narančastu boju. To znači da već jedan takav batat može zadovoljiti cjelokupnu dnevnu potrebu odrasle osobe za tim vitaminom.
• Oko 200 grama pečenoga batata s korom sadrži približno 5-6 grama prehrambenih vlakana, što je više od četvrtine preporučenoga dnevnoga unosa. U istoj količini nalazi se i oko 950 mg kalija, što je dvostruko više nego u jednoj banani. Kalij pridonosi izbacivanju natrija i viška tekućine iz tijela, što može snižavati krvni tlak i smanjivati opterećenje srca, a također je važan za pravilno funkcioniranje srčanoga ritma i rad mišića.
• Batat se općenito smatra sigurnom i zdravom namirnicom, ali pretjerana konzumacija može povećati unos â-karotena, biljnoga pigmenta iz kojega tijelo stvara vitamin A. To izaziva karotenemiju, stanje u kojem koža poprima narančastu boju zbog viška â-karotena, što nije opasno i obično nestaje smanjenjem unosa. Osobe sklone bubrežnim kamencima trebaju biti oprezne zbog sadržaja oksalata u batatu.
