ODJECI KONFERENCIJE O ZAŠTITI DJECE I RANJIVIH ODRASLIH U VARŠAVI »Crkva zapravo nije imala niti ima alternativu«

Hrvatski sudionici: dr. Josip Bošnjaković, mr. Marina Šijaković i dr. o. Dalibor Renić
»Smatram da se glavne poruke mogu svesti na riječi ‘pastoralni zaokret’ koji je spomenuo kardinal O’Malley, zaokret koji započinje slušanjem žrtava. Druga je važna poruka ohrabrenje koje nam je videovezom uputio papa Franjo«, rekla je mr. Šijaković

»Naše zajedničko poslanje u zaštiti djece Božje« znakovito je geslo skupa punoga naziva Međunarodna konferencija o zaštiti djece i ranjivih odraslih osoba u Crkvama srednje i istočne Europe, koji je od 19. do 22. rujna održan u Varšavi, u organizaciji Papinskoga povjerenstva za zaštitu maloljetnika i Poljske biskupske konferencije. Na konferenciji je sudjelovalo više od 70 osoba, svećenika, redovnika i redovnica te vjernika laika, stručnjaka na područjima pedagogije, psihologije, teologije i sociologije, a među njima je bilo 15 (nad)biskupa. Skup je, dakle, okupio one koji se pod nekim vidom već bave suočavanjem sa spolnim zloporaba. Iz Hrvatske su, također u ime HBK-a, sudjelovali voditeljica Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu Marina Šijaković, znanstveni suradnik toga Centra dr. Josip Bošnjaković i isusovački provincijal o. Dalibor Renić kao predstavnik Hrvatske redovničke konferencije. Dvojac s HKS-a održao je na četverodnevnom skupu jedno predavanje. Budući da je tema konferencije za Crkvu veoma važna i jednako tako bolna, Glas Koncila je, iako je kraću vijest o skupu već donio u prošlom broju, zamolio dr. Bošnjakovića i mr. Šijaković da kroz svoja sjećanja, utiske i razmišljanja upoznaju njegove čitatelje s glavnim naglascima skupa.

Zainteresirali se mnogi biskupi

»Ovo je«, kaže dr. Bošnjaković, »bila prva regionalna konferencija, na kojoj su sudjelovali predstavnici zemalja srednje i istočne Europe, dakle zemalja koje povezuju slične društveno-povijesne i crkvene prilike.« Jedno od njegovih zapažanja koje smatra važnim glasi: »Zanimljiva je činjenica da su se za konferenciju zainteresirali mnogi biskupi. Prvi je dan na konferenciji bio i predsjednik Poljske biskupske konferencije nadbiskup Poznanja Stanislaw Gadecki, a primas Poljske nadbiskup Gniezna Wojciech Polak, povjerenik Poljske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika, sudjelovao je u radu cijele konferencije, baš kao i predsjednik Papinske komisije za zaštitu maloljetnika kardinal Sean Patrick O’Malley i dobar dio članova te komisije.

Mr. Šijaković sažela je četiri radna dana na ono po njoj najbitnije: »Smatram da se glavne poruke mogu svesti na riječi ‘pastoralni zaokret’ koji je spomenuo kardinal O’Malley, zaokret koji započinje slušanjem žrtava. Druga je važna poruka ohrabrenje koje nam je videovezom uputio papa Franjo, da ustrajemo u slušanju i praćenju preživjelih te u našem djelovanju u društvu i u Crkvi kako bi se bolje razumio ovaj problem i kako bi se na njega bolje odgovorilo.«

Hrvatski sudionici predstavili Centar za promicanje dobrobiti ranjivih osoba

Naravno, sljedeće se pitanje odnosilo na predavanje kojim je hrvatski dvojac dao doprinos skupu. »Organizacijski odbor konferencije zadužio nas je za predstavljanje naših nastojanja u Hrvatskoj, a mi smo mislili da je najbolje predstaviti rad našega Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba. Time smo također željeli ohrabriti da pokrenu nešto slično u vlastitim sredinama«, rekla je voditeljica Centra mr. Šijaković.

»Kad članovi Crkve nanose tako teško zlo drugima, često udovima istoga toga Kristova tijela, to je rak na tkivu Crkve. A rak, poznato je, treba liječiti da bi se preživjelo. Crkva zapravo nije imala niti ima alternativu«, istaknuo je dr. Bošnjaković

Prema riječima voditeljice tri su glavna područja rada Centra: nastava, edukacija i istraživački rad. Zanimljivo je, čak i mimo konferencije u Varšavi, čuti što se ostvaruje. Što se tiče nastave, rekla je voditeljica, od ove akademske godine preddiplomskim studentima HKS-a – povijesti, sociologije, psihologije i komunikologije – ponuđena su tri izborna kolegija: Uvod u zaštitu djece i ranjivih osoba, Preventivno djelovanje s ciljem zaštite i dobrobiti ranjivih osoba i Empatija i suosjećanje. Voditeljica Centra za promicanje dobrobiti ranjivih osoba smatra da su ti sadržaji potrebni jer joj vlastito iskustvo govori da velika većina učitelja u Hrvatskoj nije tijekom studija osposobljena za prepoznavanje elemenata koji bi upućivali na bilo koji oblik nasilja nad djetetom, s ciljem naravno da mu se pomogne i po potrebi uputi na pravu adresu. Pod zadaćom edukacije podrazumijeva se rad s crkvenim službenicima u užem i širem smislu riječi. »Ovo je teška i delikatna tema i zahtijeva puni angažman ne samo kako bi se nešto naučilo, nego kako bi se oblikovala vlastita osobnost i spremnost na primjerenu reakciju«, rekla je mr. Šijaković.

U razgovor o Centru uključio se i dr. Bošnjaković, istaknuvši važnost činjenice da Centar ima podršku Crkve, uključujući i financijsku: od HKS-a i Zagrebačke nadbiskupije do HBK-a. To je njegova velika prednost u odnosu na druge slične projekte, a ta je prednost također istaknuta i prepoznata na konferenciji u Varšavi, rekao je sugovornik. Najveću financijsku pomoć u pokretanju i radu Centra pružila je katolička organizacija Kindermissionswerk »Die Sternsinger« iz Njemačke.

Izrazi nezadovoljstva i pozitivni primjer Poljske

Na napomenu da se iz istupa pojedinih ključnih sudionika skupa moglo iščitati izvjesno nezadovoljstvo reakcijama u dotičnim zemljama dr. Bošnjaković je odgovorio: »Istina, mogli su se primijetiti i čuti izrazi nezadovoljstva glede načina na koji se suočavamo s tom temom i kako unutar Crkve komuniciramo kad je u pitanju odgovor na potrebe preživjelih žrtava, a onda i glede načina rada s onima koji su počinili zloporabe. Ustanovljeno je da nema jednoglasnoga odgovora ni među biskupima u pojedinim zemljama.«

Ipak, zemlja domaćin dala je gostima pozitivan primjer. »Poljaci su uistinu puno toga napravili. Od 2013. godine, kad se u Poljskoj o tom problemu počelo govoriti, do danas ostvarena je velika promjena u crkvenom govoru i mentalitetu. Vrlo je dojmljivo na konferenciji bilo svjedočanstvo poljskoga svećenika koji je bio žrtva zloporabe te je govorio o vlastitoj teškoći komunikacije s biskupima i o teškoći u prepoznavanju patnje kroz koju je prošao«, rekao je dr. Bošnjaković. Nadalje: »Unutar Crkve pokrenuta je preobrazba načina razmišljanja, stručni su timovi zajedno s biskupima radili na toj temi. Impresioniralo me kad sam doznao da dobar dio poljskih svećenika i biskupa izdvaja osobna sredstva za žrtve zloporaba, posebno za Zakladu sv. Josipa koju su poljski biskupi osnovali u tu svrhu.« Brojke jasno govore da žrtve sve više imaju hrabrosti prijavljivati slučajeve. Od 1. siječnja 1990. do 30. lipnja 2018. bila su prijavljena 382 svećenika, a od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2020., dakle u samo dvije i pol godine, njih 292. Nažalost, deset je biskupa zbog nedosljednosti u suočavanju s problemom odstupilo sa službe. »Mislim da se upravo tomu proaktivnomu načinu suočavanja s problemom u dobroj mjeri ima zahvaliti što je Poljska izbjegla situaciju kakva se dogodila u Irskoj«, rekao je dr. Bošnjaković. Razmjeri zloporaba u Irskoj bili su znatno veći nego u Poljskoj, a s druge se strane i ozračje u Poljskoj ipak mijenja. I Crkva u Poljskoj primjećuje, primjerice, znatno opadanje svećeničkih zvanja.

Proaktivno suočavanje jedini pravi put

U svakom slučaju dr. Bošnjaković nimalo ne dvoji da je proaktivno suočavanje s problemom spolnih zloporaba za Crkvu jedini pravi put. Najveći razlog za to nije čak ni činjenica da u protivnom gubi vjerodostojnost kao jedna od rijetkih institucija koja »s pravom« pretendira biti moralni autoritet. Najveći je razlog dublje, teološke naravi. »Crkva je upravo u svojoj institucionalnoj pojavnosti, po načelu utjelovljenja, tijelo Kristovo, a kad njezini članovi nanose tako teško zlo drugima, često udovima istoga toga Kristova tijela, to je rak na tkivu Crkve. A rak, poznato je, treba liječiti da bi se preživjelo. Crkva zapravo nije imala niti ima alternativu«, rekao je dr. Bošnjaković.

Otvorenije pozvati na prijavljivanje slučajeva
Na pitanje kako s obzirom na suočavanje sa spolnim zloporabama stoji Crkva u Hrvatskoj dr. Bošnjaković je odgovorio: »Prema onome što sada znamo u Hrvatskoj je ta pojava daleko manjih razmjera. Mislim da mi u Hrvatskoj nismo imali tako izražen javni poziv i tako umreženo strateško djelovanje i poticanje žrtava da prijave zlostavljanje. Prošle su godine u tu svrhu uspostavljeni uredi u svim (nad)biskupijama, ali u svim (nad)biskupijama nemamo vidljivo istaknute kontakte za prijave i mislim da na tome možemo poraditi, tj. možemo otvorenije pozvati osobe koje imaju ta strašna iskustva. Također mislim da moramo poraditi na komunikaciji s osobama koje žele prijaviti zloporabe. Naravno, važna je prijava, ali je prije svega važno saslušati tu osobu. Nadalje, treba je pratiti dalje kroz proces i postupak koji je bolan i dugo traje, drugim riječima važno je zaštititi je. Često je to teška zadaća jer se na konferenciji više puta moglo čuti o iskustvu da oni koji takve osobe uzimaju u zaštitu imaju dojam da ih drugi vide kao izdajice Crkve.«