ČEMU STRAH AKO SE PROPUSTI »DOGAĐANJE« NA MREŽAMA? (2) »Vježbanje« zahvalnosti kao jedan od lijekova

društvene mreže
Foto: Shutterstock

Pišući o »strahu od propuštanja« koji osim mladih sve više zahvaća i starije dobne skupine, iz »Obitelj i medija« ponudili su i nekoliko praktičnih savjeta. Prije svega taj problem treba ozbiljno shvatiti, možda čak i kao vrstu ovisnosti o određenom emotivnom stanju. »Kao što je slučaj kod drugih ovisnosti – sa strahom od propuštanja upadamo u rizični začarani krug. Da bismo ublažili strah da će nam nešto promaknuti, kompulzivno se konzumiraju društvene mreže. Baveći se time, raste i vjerojatnost da ćemo ondje neizbježno naići i na neko događanje na koje nismo bili pozvani. A to tek povećava stanje napetosti i razočaranja«, upozoravaju iz »Obitelj i medija«.

»U pozadini ‘straha od propuštanja’ krije se paradoks. U želji da ne propustimo ni jedan događaj u životima drugih postaje upitna mogućnost proživljavanja vlastitih iskustava«

Zato je jedan od prvih koraka u suočavanju sa strahom od propuštanje prilično jednostavan, no za mnoge i dalje radikalan. »Ugasimo telefone i stavimo ih u ladicu«, potiču iz »Obitelji i medija« te dodaju: »Gaseći svoje telefone na nekoliko sati i stavljajući ih u ladicu odmičemo napast od sebe. Umjesto mobitela bolje je prošetati se.« Idući je korak »digitalni detoks«. Pod time iz »Obitelji i medija« misle na potpuno isključivanje s društvenih mreža. Hrabar iskorak u tom je smislu deaktivacija profila na mrežama na nekoliko mjeseci. Ne treba obrisati profile, nego ih je dovoljno privremeno deaktivirati. U suočavanju sa strahom od propuštanja na mrežama korisnim se pokazuje i otkrivanje neke aktivnosti u kojoj se može istinski uživati. To može biti i slušanje glazbe, vježba, hod u prirodi…

Sve što stvara ambijent drugačiji od »naslovnica« mreža koje treba neprestano »osvježavati«. Treba stvarati vlastita iskustva. »U pozadini ‘straha od propuštanja’ krije se paradoks. U želji da ne propustimo ni jedan događaj u životima drugih postaje upitna mogućnost proživljavanja vlastitih iskustava. Treba shvatiti da ni jedan život nije toliko loš i da ponekad pojedinci nisu u cijelosti pojmili sve pozitivne aspekte svojih života. Stoga učinimo i taj napor, mentalni, i prestanimo misliti o životima drugih i usredotočimo se na vlastite«, potiču iz »Obitelji i medija«. Naposljetku, podsjećaju iz »Obitelji i medija«, iz dana u dan treba zahvaljivati na svemu što je u životu darovano.

Oko 25 % prosječnih korisnika društvenih mreža

osjeća strah da će u virtualnom prostoru u nekom trenutku ostati bez kruga svojih »prijatelja«. Neka istraživanja pokazuju da više od 50 posto korisnika mreža smatra da će ako se odjavi s nekoga svojega profila, ostati uskraćeno za vijesti o ključnim zbivanjima, ali i isključeno iz nekih bitnih društvenih procesa.