»DOMAGOJKA« I »PROSVJETNO-KULTURNA RADNICA« 9. studenoga 1895. rođena Marijana Kralj

U međuratnom Hrvatskom katoličkom akademskom društvu »Domagoj« aktivne su bile i brojne žene, među kojima i profesorica, prevoditeljica i spisateljica Marijana Kralj.

Rođena je 9. studenoga 1895. u Vojnom Križu. Gimnaziju je pohađala u Zagrebu, a pedagošku maturu položila na Klasičnoj muškoj gimnaziji 1917. Zatim je studirala specijalnu filozofiju, slavistiku i germanistiku u Zagrebu i Beogradu. Doktorirala je u Zagrebu 1923. Bila je profesorica na Ženskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu, početkom rata premještena je u Sarajevo na Žensku realnu gimnaziju, a 1942. u Novu Gradišku. Godine 1948. premještena je u Viroviticu zbog sukoba s kolegom profesorom, bivšim »borcem«.

Za sebe je napisala: »Ja nisam književnik već prosvjetno-kulturni radnik.« U duhu tih riječi djelovala je kao članica Hrvatskoga katoličkoga seniorata, Hrvatske katoličke ženske sveze, Kola hrvatskih književnika, Ženskoga pokreta i Jugoslavenskoga profesorskoga društva.

Potkraj rata i prvih godina poraća sudjelovala je u osnivanju i organiziranju prvoga lutkarskoga kazališta u Zagrebu.

U zajedničkoj knjizi s Matom Ujevićem, Ivom Horvatom i Ljubomirom Marakovićem objavila je 1931. opsežnu studiju o poljskoj spisateljici Zofji Kossak-Szczucki. S poljskoga je prevela Sienkiewiczeve romane »Za kruhom«, »Ognjem i mačem« i »Potop«, a s engleskoga »Pustolovine malog Tome« Marka Twaina. Mnogo je putovala Europom. Sudjelovala je na nizu tribina, održala mnoga javna predavanja iz književnosti, psihologije, osobito psihologije žene, i pedagogije, uz ostalo i na Hrvatskom socijalnom tjednu, u sklopu tečajeva Radničke ženske sveze, Narodnoga ženskoga saveza i u Pučkom sveučilištu. Organizatorske i pedagoške članke, tekstove o socijalnoj i moralnoj ulozi žene u obitelji i društvu, izobrazbi žena i dr., o poljskoj kulturi i članke o drugim temama objavljivala je u »Luči«, »Krijesu«, »Hrvatskoj prosvjeti«, »Obitelji«, »Ženskoj misli«, »Vjeri i domu«, »Ženskom pokretu«, katkad pod pseudonimom M. Pavlin.

Poslije rata nažalost ni ona, kao ni mnogi drugi katolički intelektualci, nije mogla razvijati nikakvu javnu aktivnost. Umrla je u Zagrebu 16. studenoga 1987. (L)