Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) najdugovječnija je njemačka stranka i jedna od dviju velikih narodnih stranaka u Njemačkoj. SPD je nastao 1875. i bio je prva masovna stranka rastuće radničke klase. Radničke interese prvotno je nastojao ostvariti kao marksistička stranka, no s vremenom je odustao od revolucionarne borbe i odlučio se za reguliranje, a ne ukidanje kapitalizma. Zajedno s njemačkim demokršćanima SPD je zaslužan za izgradnju široke socijalne države u poslijeratnoj Zapadnoj Njemačkoj.
SPD kao izvorno radnička stranka danas ima minornu potporu među radničkim slojevima u Njemačkoj. Njemački javni medijski servis Deutsche Welle (DW) navodi analizu instituta »Forsa« iz studenoga 2025. prema kojoj bi samo 9 posto običnih radnika i nezaposlenih danas glasovalo za SPD. Umjesto SPD-a radnički slojevi u današnjoj Njemačkoj podupiru nacionalno-konzervativnu Alternativu za Njemačku (AfD). DW navodi da je institut »Infratest dimap« u veljači 2025. objavio podatke prema kojima 38 posto radnika glasuje za AfD. DW navodi da je AfD u svojim uporištima u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj zadobio gotovo polovicu glasova radnika, odnosno zaposlenoga stanovništva koje radi fizičke poslove.
Tijekom ožujka održani su izbori za pokrajinske parlamente u njemačkim pokrajinama Baden-Württemberg i Porajnje – Falačka. U objema je pokrajinama SPD ostvario najgore izborne rezultate u poslijeratnoj povijesti. Na izborima u Baden-Württembergu SPD je jedva prešao izborni prag s osvojenih 5,5 posto glasova. U svojoj biračkoj utvrdi Porajnju – Falačkoj SPD je bio drugi na izborima s osvojenih 25,9 posto glasova. U toj je pokrajini SPD bio neprekinuto na vlasti od 1991. Za razliku od oslabljenoga SPD-a, AfD je na izborima u Porajnju – Falačkoj ostvario svoj najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u zapadnom dijelu Njemačke s osvojenih 19,5 posto glasova. Prema podatcima DW-a, 39 posto radnika glasovalo je za AfD na izborima u Porajnju-Falačkoj. Analiza izbornih rezultata u Porajnju – Falačkoj koju je proveo »Infratest dimap« pokazuje da se 71 posto birača slaže s tvrdnjom da »SPD danas više ne stoji jasno na strani zaposlenih«.
Izvorno radnički SPD gubi potporu radničke klase u odnosu na AfD i sad već oslabljeni Savez Sahra Wagenknecht (BSW) kao tradicionalnu lijevu stranku. Gubitak potpore među radničkom klasom SPD ne uspijeva nadoknaditi među rastućom novom srednjom klasom visokoobrazovanih profesionalaca koji rade u ekonomiji znanja i žive u velikim urbanim središtima.
Premda je preuzeo liberalne i kozmopolitske vrijednosti, SPD se nije uspio nametnuti kao politički zastupnik liberalne i kozmopolitske nove srednje klase u Njemačkoj. U tom dijelu biračkoga tijela SPD se suočava s jakom konkurencijom Zelenih i stranke Ljevica. Njemački sociolog Andreas Reckwitz vidi Zelene kao najvažniji stranački izraz liberalne i kozmopolitske nove srednje klase u Njemačkoj. Zeleni su inače pobijedili na pokrajinskim izborima u Baden-Württembergu predvođeni Cemom Özdemirom koji je bio prvi njemački ministar turskoga podrijetla.
U analizi rastuće potpore AfD-u među radničkim slojevima DW ističe da se u Njemačkoj sve manje radnika poistovjećuje sa svojim poduzećima, čak i u tradicionalnim velikim koncernima automobilske industrije. Navode sociologa Klausa Dörra koji objašnjava da se ljudi posvuda poistovjećuju s domovinom te ističu njegov zahtjev da bi lijeve stranke trebale pojam domovine ponovno preuzeti od AfD-a. Ukratko, kozmopolitski bi liberali trebali preuzeti nacionalno-komunitarističke politike njima mrskih »desnih populista« iz AfD-a.
Teško je očekivati odmicanje SPD-a od liberalnih i kozmopolitskih vrijednosti koje ih udaljavaju od radništva i tradicionalne srednje klase. Kao i druge socijaldemokratske stranke u društvima kasnoga modernizma SPD će ostati dominantno vezan uz brojnu i utjecajnu novu srednju klasu. Ostaje pitanje mogu li Zeleni istisnuti SPD i postati drugi stup kartela njemačkih glavnostrujaških stranaka. Glavno obilježje njemačkoga stranačkoga kartela različiti su koalicijski aranžmani kojima se izbjegava formiranje vlasti s AfD-om. SPD je trenutačno na vlasti u Njemačkoj u »velikoj koaliciji« s Unijom CDU-a i CSU-a kao prvim stupom stranačkoga kartela. U Baden-Württembergu nastavit će se vladajuća koalicija Zelenih i CDU-a, a u Porajnju – Falačkoj će »semaforska koalicija« SPD-a, Zelenih i liberalnoga FDP-a biti zamijenjena »velikom koalicijom« CDU-a i SPD-a.
Zahvaljujući rastu radničke klase, SPD je krajem 19. stoljeća postao najpopularnija stranka u Njemačkom Carstvu. Zbog revolucionarne orijentacije SPD je bio zabranjivan i isključen iz vlasti u Njemačkom Carstvu. U suvremenoj je Njemačkoj AfD zbog sklonosti njemačkomu etničkomu nacionalizmu službeno označen kao potencijalna prijetnja liberalno-demokratskomu političkomu poretku te je isključen iz vlasti.
U rujnu će se održati i pokrajinski izbori u Saskoj – Anhaltu i Mecklenburgu – Zapadnom pomorju, dvjema pokrajinama koje su bile dio nekadašnje Istočne Njemačke. Prema trenutačnim istraživanjima javnog mnijenja u obje pokrajine najveću potporu birača ima AfD. U Saskoj-Anhaltu trenutačna biračka potpora AfD-u dostiže i 40 posto, što ga približava osvajanju apsolutne većine mandata. Dolazak AfD-a na vlast u jednoj njemačkoj pokrajini bio bi »revolucionaran« obrat u njemačkoj politici. Njemačko je Carstvo sprječavalo dolazak na vlast radničkoga SPD-a i na kraju se urušilo 1918. Vidjet ćemo hoće se urušiti njemački stranački kartel koji sprječava dolazak »radničkoga« AfD-a na vlast u Njemačkoj.
