Područje između uvale Budave i Raškoga zaljeva, zahvaljujući blizini mora, bilo je nastanjeno u pretpovijesti i u antička vremena, sve do danas. Ondje su dva važna lokaliteta Nezakcij i Mutvoran, kao i manja mjesta Valtura, Kavran, Rakalj, Predol i Barban. Iz uvale Budave cesta se uspinje u Kavran, u čijem je središtu izgrađena crkva sv. Jeronima. Pripada krničkoj župi sv. Roka, koja je osnovana g. 1787. Kavran je bio samostalna kapelanija do g. 1992., kada je pripojen krničkoj župi. Mjesto je u povijesti pripadalo mutvoranskomu kaštelu, koji je izgrađen još u 5./6. st., ali je stradao u naletu Avara i Slavena, g. 1610. od uskoka u Uskočkom ratu Mlečana s Austrijom te u pomoru kuge nakon g. 1632., kada je napušten. Kaštel se urušio g. 1912. U 9. st. područje Kavrana je feud pulskoga biskupa, od 10. st. u vlasti je akvilejskoga patrijarha, u 13. st. obitelji Sergijevih iz Pule, a od g. 1331. je pod Mlečanima. Crkva sv. Jeronima spominje se g. 1465., kada je uz nju živio neki pustinjak, fratar Marcus.
Redovnici su uglavnom upravljali tom kapelanijom. Crkva je izgrađena na mjestu starije, a današnja je iz 18. st. te obnovljena 1998. godine. Nalazi se u ograđenom prostoru sa zdencem i nekoliko zasađenih maslina. Na jednobrodnu građevinu s bočnom kapelom i sakristijom na pročelje je prigrađen zvonik visok 10 m s bifornim završetkom u kojem su dva zvona. Ulaz je kroz zvonik, koji za razliku od crkve nije ožbukan, nego mu se vidi kamena struktura. Na bočnim su stranama veliki dugoljasti prozori, a na kraju crkve sužena apsida ravnoga začelnoga zida. U crkvi su tri kamena oltara i drveni oltarni stol. Glavni oltar ima svetohranište i drveni retabl, a na ostalim su dvama drveni kipovi Gospe Lurdske i sv. Antuna Padovanskoga i dva svetačka lika.
Mise su u župi u tjednu izmjenično u Peruškom, Raklju, Vareškom i Mutvoranu. U Kavranu je misa nedjeljom u 8.30, a u župnoj crkvi u Krnici također nedjeljom u 10 sati.
