Kod Barbarige u sjevernom dijelu južne Istre nalaze se bogata arheološka nalazišta iz rimskoga vremena i vremena ranoga kršćanstva. Na području Barbarige i Betige pronađeno je nekoliko rimskih vila, kršćanskih groblja, starokršćanskih bizantskih bazilika i benediktinskih samostana. Veleposjednička istarska obitelj Barbarigo na tim je prostorima u 16. st. imala zemlje, a prema njihovu imenu naselje je dobilo i ime. Do toga vremena ono se nazivalo »Punta Cissana«, za koju se smatra, zbog sudjelovanja istarskoga biskupa Vindemija 579. na sinodi u Gradu, da je bila biskupija do oko 700. godine. Drugi mogući lokalitet te biskupije je Cissa na Pagu kod Novalje. Obitelj Barbarigo preselila se u Veneciju, gdje joj se rodio sin Grgur (1625. – 1697., svetim proglašen 1959.), koji je bio nadbiskup Bergama i kardinal.
Lokalitet antičke crkve sv. Agneze nalazi se u središtu Betige, gdje je Arheološki muzej Istre u Puli izvršio iskapanja 2004./2005. godine. Tom je prilikom otkopana građevina 9 x 11,5 m izgrađena na živoj stijeni s bočnim kontraforima i dva začelna grobna mjesta. U prvoj fazi iz 2./3. st. građevina je bila mauzolej uz »villu rustiku«, a 538. bila je preinačena u ranokršćanski mauzolej. Kroz 5./6. st. bila je grobna kapela s okolnim grobljem (istraženo je sedam grobova). U sredini crkvice nalazio se podni višebojni mozaik. Njezin se južni zid naslanjao na trijem benediktinskoga samostana, koji je vjerojatno postojao u 7. st. U kapeli se nalazio i krsni zdenac iz 6./7. st. u koji se ulazilo kroz četvera vrata. U mauzolejskim grobovima pronađena su dva sarkofaga, od kojih je jedan datiran u 6. st.
Na području Barbarige vjerojatno se nalazilo »Seusovo blago«, vrijedno 45 milijuna engleskih funta, za koje se vodi dugogodišnji sudski spor povrata prijašnjoj Jugoslaviji, odnosno sadašnjoj Hrvatskoj.
