Je li moguće u dvije godine radikalno promijeniti smjer kojim kroči današnje čovječanstvo? Upravo te dvije godine vrijeme su za koje mjerodavni stručnjaci tvrde da je preostalo za djelovanje protiv klimatskih promjena kako bi se izbjegle ireverzibilne posljedice životnoga stila, proizvodnje i potrošnje dijela čovječanstva. Kako je upozorio glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, ako se do 2020. godine ne promijeni smjer, svijet se izlaže stravičnim posljedicama za ljude i prirodne sustave. »Važno je da civilno društvo, mladi, skupine žena, privatni sektor, vjerske kao i znanstvene zajednice i ekološki pokreti u svijetu traže da im čelnici polože račune« – istaknuo je u govoru koji je u ponedjeljak održao u sjedištu UN-a u New Yorku te je dodao da su klimatske promjene brže od ljudi i da je potrebno pokrenuti se.

Naime, alati za učinkovito djelovanje već postoje, ali nedostaje vodstvo i ambicija da se poduzme ono što se mora. Ili, kako je pojednostavljeno glavni tajnik rekao: »Trebamo staviti kočnicu na smrtonosne emisije stakleničkih plinova i potaknuti klimatsku akciju«. Pozvao je na odmak od ovisnosti o fosilnim gorivima i pomak prema čišćoj energiji kao i na odmak od krčenja šuma i pomak prema učinkovitijem korištenju resursa.

»Svaki dan u kojem propustimo djelovati dan je u kojem smo malo bliže usudu koji nitko od nas ne želi – usudu koji će odzvanjati kroz naraštaje u šteti učinjenoj čovječanstvu i životu na Zemlji«, zaključio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres

Pariški sporazum o ograničavanju emisija stakleničkih plinova kojim bi se porast globalne temperature trebao zadržati ispod 2 Celzijeva stupnja, a što je moguće bliže 1,5 Celzijevih stupnjeva, bio je zapravo minimum kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. Glavni tajnik UN-a u svojoj je poruci istaknuo goleme ekonomske troškove klimatskih promjena te mogućnosti predstavljene kroz klimatsku akciju. Citirajući nalaze nedavnoga izvještaja koje je objavila Globalna komisija za ekonomiju i klimu, rekao je da se klimatska akcija i socioekonomski napredak međusobno podržavaju s predviđenim dobitkom od 26 tisuća milijarda dolara do 2030. u usporedbi s uobičajenim poslovanjem te da dobrobiti premašuju novčane pokazatelje. Naime, vodoopskrba i odvodnja otporni na klimu svake godine mogu spasiti živote više od 360 tisuća djece, čisti zrak ima veliku dobrobit za javno zdravlje, a nova radna mjesta vezana uz obnovljive izvore premašuju ona u industrijama nafte i plina. No unatoč poduzetim koracima, tu je tranziciju potrebno ubrzati. Pozivajući na moralnu dužnost djelovanja, Guterres je upozorio na to da su najbogatije nacije svijeta najviše odgovorne za klimatsku krizu, ali da će najgore posljedice prvi osjetiti najsiromašniji narodi i najranjivije zajednice.

»Došlo je vrijeme za naše vođe da pokažu da brinu za ljude čiju sudbinu drže u svojim rukama. Trebaju nam pokazati da se brinu za budućnost«, rekao je te podsjetio na to da će UN u rujnu 2019. godine organizirati Svjetski samit o klimi. »Svaki dan u kojem propustimo djelovati dan je u kojem smo malo bliže usudu koji nitko od nas ne želi – usudu koji će odzvanjati kroz naraštaje u šteti učinjenoj čovječanstvu i životu na Zemlji«, zaključio je glavni tajnik UN-a.

Toplinski rekordi

Naime, iz godine u godinu bilježe se toplinski rekordi, emisije stakleničkih plinova u atmosferi i dalje rastu, a još uvijek postoji jaz između preuzetih obveza na nacionalnim razinama i stvarnih redukcija emisija. Argument pak onih koji se protive nužnim promjenama, da je borba protiv podizanja globalne temperature preskupa, otklanja izvješće o stanju klime u 2017. Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz ožujka. Ondje naime stoji da su veoma aktivna sezona uragana na sjevernom Atlantiku, obilne monsunske poplave na indijskom potkontinentu te nastavak intenzivnih suša u dijelovima istočne Afrike pridonijeli statusu 2017. kao najskuplje godine u povijesti mjerenja i to zbog ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. Uz to, naglasak je stavljen i na velik utjecaj ekstremnih vremenskih događaja na ekonomski razvoj, sigurnost hrane, zdravlje ljudi i migracije. Navedeno je izvješće 25. po redu, a WMO ga sastavlja temeljem podataka nacionalnih meteoroloških zavoda i partnera UN-a s ciljem pružanja detaljne informacije za pomoć u postizanju međunarodnih ciljeva u području smanjivanja rizika od katastrofa, održivoga razvoja i klimatskih promjena.

Potvrđeno je tako da je 2017. godina bila jedna od tri najtoplije godine u povijesti mjerenja te najtoplija godina bez utjecaja pojave El Nińa. Globalna srednja temperatura u 2017. bila je za oko 1,1 Celzijev stupanj viša od predindustrijske, dok je petogodišnji prosjek globalne temperature za razdoblje 2013. – 2017. najviši petogodišnji prosjek u povijesti mjerenja. U povijesti mjerenja devet najtoplijih godina zabilježeno je nakon 2005., a pet najtoplijih nakon 2010. Kako je istaknuo glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas, u proteklih četvrt stoljeća koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi porasla je od 360 dijelova na milijun (ppm) na više od 400 ppm i još će se naraštajima zadržati iznad te razine, zbog čega će planet biti osuđen na topliju budućnost s više ekstremnih vremenskih, klimatskih i vodnih događaja.

Izravna mjerenja ugljikova dioksida u atmosferi u proteklih 800 000 godina pokazala su prirodne varijacije između 180 i 280 ppm, što dokazuje da današnja koncentracija od 400 ppm premašuje prirodnu varijabilnost koja je postojala stotinama tisuća godina. Ne čudi stoga što je u 2017. zabilježen velik broj ozbiljnih katastrofa s velikim ekonomskim utjecajem. Tako je osiguravajuća grupa »Munich Re« procijenila ukupne gubitke od katastrofa povezane s vremenom i klimom u 2017. na 320 milijarda američkih dolara, što je najveći ikad zabilježeni godišnji ukupni iznos.

Utjecaj na zdravlje

Sezona uragana 2017. u sjevernom Atlantiku bila je najskuplja u povijesti za SAD, a na malim otocima u Karipskom moru, poput Dominike, izbrisala je desetljeća napretka i razvoja. Kako su procijenili nacionalni centri za informacije o okolišu, ukupni gubitci u SAD koje su prouzročili uragani Harvey, Irma i Maria iznose 265 milijarda dolara.

Što se pak utjecaja na ljudsko zdravlje tiče, klimatske promjene pogoduju i širenju zaraznih bolesti, poput primjerice virusa zapadnoga Nila, uz rastući rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrućinom. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 30 % svjetskoga stanovništva živi u klimatskim uvjetima u kojim je najmanje 20 dana godišnje prisutna potencijalno smrtonosna temperatura. Klimatske promjene utječu i na migracije te je tako 2016. zbog katastrofa povezanih s vremenom raseljeno 23,5 milijuna ljudi, a većina tih interno raseljenih osoba povezuje se s poplavama i olujama koje su pogodile azijsko-pacifičku regiju. Suša i posljedično tomu oskudica hrane uzrok su internoga raseljavanja masovnih razmjera u Somaliji. Ondje je naime od lipnja 2017. suša pogodila više od polovice poljoprivrednih površina, a od prosinca 2016. krda stoke smanjila su se za 40 – 60 %.

Uz sušu, i poplave su utjecale na poljoprivredu, posebice u azijskim zemljama. Tako je primjerice u jugozapadnim područjima Šri Lanke obilna kiša u svibnju 2017. dovela do snažnih poplava i klizišta, čime su dodatno pogoršani uvjeti i oskudica hrane.

Uz porast globalne temperature površine mora i ubrzano smanjivanje površine morskoga leda na polovima, sve navedeno i više je nego dovoljno da se od političkih vođa traži hitna akciju, dok još ima vremena. Odugovlačenje pak s donošenjem Strategije niskougljičnoga razvoja Republike Hrvatske zasigurno se ne bi moglo nazvati hitnim i odgovornim političkim djelovanjem u smjeru obuzdavanja klimatskih promjena.

IZVORPrilika br. 9/2018.
Prethodni članakOBITELJSKO ALI I PROFESIONALNO ZAJEDNIŠTVO Blagoslov istih profesija
Sljedeći članakPREVRŠENA SVAKA MJERA Zar je moda hrana za dušu?