EKSKLUZIVNO SVJEDOČANSTVO S URAGANOM OPUSTOŠENOGA OTOKA Duh Portorikanaca i njihovo zajedništvo nisu posustali

Foto: El Visitante of Puerto Rico

»Uragan Maria pogodio je Portoriko sa zastrašujućom snagom u srijedu 20. rujna, a katastrofalni udari trajali su 30 sati. Uragan je pogodio čitavu zemlju, svih njezinih 78 općina, od sjevera do istoka, od juga do zapada. Tisuće i tisuće ljudi izgubile su svoje domove, oštećene su mnoge javne zgrade i zgrade u crkvenom vlasništvu«, riječi su direktora nacionalnoga katoličkoga tjednika »El Visitante de Puerto Rico« Enriquea Ivana Lopeza, koje je za Glas Koncila izrekao čim su uspostavljeni minimalni uvjeti za komunikaciju s tom zemljom na Karibima.

Tek 10 posto zemlje ima struje

Na upit da pobliže opiše koji su razmjeri katastrofe naveo je nekoliko podataka: »U trenutku dok razgovaramo službeni podatci vladajućih govore o 39 mrtvih, no broj danomice raste. S druge strane, iz pojedinih novinarskih krugova govori se o čak do 300 smrtno stradalih. U gradu Rio Grandeu najmanje 5000 osoba izgubilo je svoje domove, u San Lorenzu 20 000 njih, a u Cayeyu najmanje 10 000 osoba, što su podatci za samo tri općine. Čovjek ostane zaprepašten od patnje ljudi koji su sve izgubili, ali Bogu zahvaljujemo što su toliki preživjeli.«

»Usred ruševina naišli smo na živu nadu, esenciju vjere i milosrđe na djelu. Narod smo koji živi svoju solidarnost na vrlo intiman način. Ljudi su masovno izišli na ulice, započeli su čišćenje, ušli su u kuće bolesnih i starih da se brinu o njima. Gledajući sve što se dogodilo nakon uragana, čini se da duh našega naroda i njegovo zajedništvo nisu posustali«, kaže Enrique Ivan Lopez, direktor nacionalnoga katoličkoga tjednika »El Visitante de Puerto Rico«.

Na upit kako se sada snalaze rekao je: »Nakon uragana pao je sustav opskrbe električnom energijom, a dva tjedna nakon katastrofe tek 10 % zemlje ima struje te je zasad 50 % sustava vodoopskrbe u funkciji. Do nas su u uredništvu novina došle informacije o uništenim crkvama u šest biskupija, a najviše su stradali crkveni objekti u blizini mora, u planinama ili u općinama koje su najviše pogođene. No ističem da još uvijek nemamo informacija iz pojedinih dijelova zemlje pa je riječ tek o preliminarnim podatcima«, rekao je Lopez, upozorivši da je samo dva tjedna prije uragana Maria Portoriko snažno pogođen i uraganom Irma, u razmjerima koje nitko nije očekivao. Tada su, kazao je, posebno stradale općine Culebra, Vieques, Rio Grande, Loiza, Fajardo i Luquillo koje se nalaze na istočnoj strani otoka.

»Portoriko: sravnjen, ali nikad uništen«

Na pitanje kako je Katolička Crkva odgovorila na posljedice uragana, uključujući biskupe, svećenike, laike, Caritas i druge organizacije, Lopez je odgovorio: »Uoči uragana pojedini su biskupi poslali vjernicima poruke da se pripreme za nadolazeću opasnost te da posebno zaštite najranjivije. Nakon uragana Biskupska konferencija Portorika poslala je pastoralno pismo svim vjernicima koje su nazvali ‘Portoriko: sravnjen, ali nikad uništen’. U pismu biskupi pozivaju narod Portorika da obnovi ne samo materijalna zdanja svoje zemlje: radna mjesta, kuće, ulice, nego i da obnovi srca ljudi da osjete utješni Božji dodir.«

Enrique Ivan Lopez, direktor nacionalnoga katoličkoga tjednika »El Visitante de Puerto Rico«

Potvrdio je da su se svećenici i redovnice svojom prisutnošću iskazali u zajednici pomažući ljudima te pojasnio: »U sadašnjem trenutku Crkva je posebno usredotočena na pomoć najranjivijim članovima društva. Tisuće ljudi izgubile su doslovno sve što su imale. Caritas u Portoriku jedna je od stotina organizacija koje pomažu na terenu, a zadužen je da do ljudi dođu voda, hrana i odjeća. Uvelike pomažu donacije Caritasa iz Sjedinjenih Američkih Država te iz Međunarodnoga Caritasa. Hvala Bogu, dosad je Caritas uspio pružiti pomoć 5000 ljudi.«

»Ponovo ćemo sve izgraditi«

Upitan može li se govoriti o svojevrsnom pokretu solidarnosti među stanovnicima Portorika koji je uslijedio nakon uragana te da ocijeni kako se katastrofa odrazila na duh naroda, Lopez je rekao: »Uz Božju pomoć i zagovor Majke Božje od Providnosti, Portoriko će se izdići i ponovno ćemo sve izgraditi, bez obzira na to koliko će vremena za to biti potrebno, i uvjeren sam da svaki Portorikanac sada živi s tom sviješću. Usred ruševina naišli smo na živu nadu, esenciju vjere i milosrđe na djelu. Narod smo koji živi svoju solidarnost na vrlo intiman način. Ljudi su masovno izišli na ulice, započeli su čišćenje, ušli su u kuće bolesnih i starih da se brinu o njima. Gledajući sve što se dogodilo nakon uragana, čini se da duh našega naroda i njegovo zajedništvo nisu posustali. Susjedi se s ljubavlju brinu jedni za druge jer shvatili su da je to sada najpotrebnije. Sada je vrijeme da svoju vjeru provodimo u praksi, da se s ljubavlju odnosimo prema osobama koje možda ne poznajemo, da slušamo druge u njihovoj patnji – da vidamo rane ranjenima i da dijelimo bol i patnju.«

»Mi nismo država SAD-a, mi smo kolonija«

S obzirom na dojam da u svijet dolaze prilično filtrirane informacije o stanju na Portoriku, bilo je važno od sugovornika doznati osjećaju li građani Portorika da ih političke vlasti štite i kako razumjeti izvještaje o verbalnom sukobu između nekih nositelja vlasti u toj otočkoj zemlji, poput gradonačelnice San Juana, i vlade Sjedinjenih Američkih Država.

»Portoriko je teritorij Sjedinjenih Američkih Država, no mi nismo država SAD-a, mi smo kolonija. Pomoć dolazi presporo, i to je najvažnije istaknuti s obzirom na to da je brzina u hitnim stanjima ključan čimbenik.«

»Portoriko je teritorij Sjedinjenih Američkih Država, no mi nismo država SAD-a, mi smo kolonija. Pomoć dolazi presporo, i to je najvažnije istaknuti s obzirom na to da je brzina u hitnim stanjima ključan čimbenik. Tek tjedan dana nakon katastrofe stiglo je 5000 američkih vojnika, a nekoliko dana kasnije još 5000 da bi pomogli portorikanskim vlastima da se nose s kaosom. U prva dva tjedna nakon katastrofe nismo imali dovoljno osnovnih namirnica za preživljavanje, a osim vode i hrane nedostajalo je goriva i plina. Riječ je o najnužnijoj pomoći o kojoj ovisi spas stanovništva i obnova zemlje.

Svi gradonačelnici, uključujući i gradonačelnicu glavnoga grada San Juana, borili su se za pomoć koja je stizala na otok, želeći da pomoć što prije dođe do ljudi. U nevolji koja nas je snašla nama je pomoć vlade SAD-a stizala presporo, za razliku od brzine kojom je pristizala kada je uragan Katrina pogodio New Orleans, ili kada je uragan Harvey pogodio Texas odnosno Irma Floridu. S druge strane, nad Portorikom je sada nadležan federalni fiskalni odbor koji je postavljen kao supervizor u svim ekonomskim pitanjima. To se dogodilo jer se vlada Portorika nalazi pred bankrotom zbog milijarda dugova Wall Streetu«, rekao je Lopez.

Novine – jedini način crkvene komunikacije
Na upit da kaže što im je sada najpotrebnije rekao je: »Potrebne su nam molitve ljudi. Kao što rekoh, postoje stotine organizacija koje na terenu dijele vodu, hranu i odjeću stradalima i izbjeglima, ljudima iz svih 78 općina na otoku. Tko želi pomoći može se obratiti svojemu Caritasu koji će proslijediti pomoć, ili to učiniti izravno Caritasu Portorika, s dostupnim informacijama na internetskim stranicama www.caritaspr.net.«
Vrijeme je dopustilo tek da se još postavi pitanje koliko je vremena Portoriku potrebno da se vrati u »normalan život« te da s kolegijalne strane opiše kako uspijevaju raditi novine. »Smatram da smo sada prilično daleko od ‘normalnoga života’, ali smo živi. Polako izlazimo iz katastrofalne faze te se pripremamo za prve korake ponovne izgradnje naše zemlje, što će potrajati godinama. Naša crkvena izdavačka kuća također je oštećena, no hvala Bogu da smo uspjeli omogućiti rad, kao i nekolicina ostalih novina. Posljednja dva tjedna naše novine jedini su način da Crkva u Portoriku komunicira i unatoč svim problemima učinili smo sve da objavimo novine svake nedjelje. Naše je poslanje informirati i formirati ljude u katoličkoj vjeri, i zahvaljujući Bogu ništa nas od toga poslanja nije uspjelo odvojiti.«

IZVORGlas Koncila br. 41/2017.
Prethodni članakHIŽAKOVEC – RODNO SELO MATIJE GUPCA Crkva se spominje u 16. stoljeću
Sljedeći članakMOŽE LI SIROMAH »ŠTEDJETI« U NEKRETNINAMA? Nesebičnost može riješiti mnogo problema