Sveto trodnevlje koje vjernike uvodi u slavljenje blagdana Uskrsnuća Kristova osim liturgijskoga značenja sadrži mudrosti života koje su temelj sklada duhovnoga, društvenoga i tjelesnoga zdravlja.
Velikim četvrtkom počinje Sveto trodnevlje u kojem je naglašeno zajedništvo i služenje. U svakodnevnici koja donosi neizvjesnost, bolest i razne tegobe, zajedništvo je neophodno kao potpora u patnji i životnim nedaćama. Narušeno mentalno zdravlje u današnjem društvu velikim je dijelom uzrokovano nedostatkom zajedništva, što se odražava u nesigurnosti, osamljenosti, osjećaju besperspektivnosti. Prema procjenama, više od 20 posto odrasle populacije u Europi pati od nekoga problema mentalnoga zdravlja, a depresija predstavlja vodeći zdravstveni problem u svijetu. Nadalje, nerazmjer velike ponude na tržištu i ekonomskih mogućnosti, kao i velika očekivanja, dovode do nezadovoljstva, sukoba, ali i iscrpljenosti radom, što je uzrok brojnih psihosomatskih bolesti. Stoga Veliki petak koji uključuje post i odricanje ima snažnu poruku za suvremenoga čovjeka.
Osim jačanja volje, postom se tijelo oslobađa od nakupljenih toksina, što pomaže u regeneraciji organizma koji često grca pod teretom nakupljenih produkata nezdrave prehrane. Odricanje od nepotrebnih materijalnih dobara, obilja hrane i slično ima višestruku korist. S jedne strane donosi smanjenje napetosti i više vremena za zdrave životne aktivnosti, a s druge strane manje materijalnih izdvajanja za brojne bespotrebne stvari. Trend »peglanja kartica« i (ne)dopušteni minusi na računu polako ali sigurno uvode čovjeka u svijet ropstva iz kojega teško izlazi. Ropstvo je manjak temeljne ljudske potrebe bez koje nema zdravlja, a to je sloboda. Bolesti »suvremenoga ropstva« među ostalim su depresija, nesanice, psihosomatske bolesti te općenito oštećenje tjelesnoga i psihičkoga zdravlja. No bolest suvremenoga ropstva jest i osiromašenje duhovnosti, koja je osnovna odrednica zdravlja. Dovoljno je pogledati tone odbačenoga otpada za vrijeme proljetnoga čišćenja stanova, a i izvan toga, tone bačene hrane, i zapitati se može li se čovjek ipak odreći nečega, a posebno odreći se u korist onih kojima je potrebno.
Nadalje, Velika subota sve do večernjih obreda upućuje na šutnju, na promišljanje. Ona poručuje da je prirodno priznati bol i plakati, no isto tako imati nagovještaj uskrsle nade. Tišina koja vlada do obreda Velike subote upućuje na promišljanje o svojim pogrješkama, razlučivanje bitnoga od nebitnoga, čišćenje unutarnjega nemira, približavanje sebi i preobražavanje sebe.
Upravo taj preobražaj potiče odluku za osobnim rastom koji donosi uskrsnuće duha i tijela. Uskrsnuće u ozračju slavljenja života nosi poruku – roditi se. I zaista, na dan Uskrsnuća, uz misno slavlje, dočekuje se najveći kršćanski blagdan, koji je svjedočanstvo Isusove pobjede nad smrću i grijehom.
No što nakon blagdana Uskrsnuća? Nastaviti slavljenje uskrsnuća tijela ili se vratiti starim navikama? Često se pod izgovorom natrpane svakodnevnice zanemaruje vlastito tijelo, koje se hrani čitanjem frustrirajućih novinskih članaka, nikotinom, alkoholom, neumjerenim obrocima, kasnim noćnim bdijenjima uz televiziju, raznim sukobima… Sveti je Pavao kazao: »Zar ne znate? Tijelo je vaše hram Duha Svetoga koji jest u vama… Proslavite dakle Boga u tijelu svojemu!« (1 Kor 6, 19-20) S Uskrsnućem dolazi spasenje, a sa spasenjem novi život.
Jesu li ljudi spremni zamisliti se nad svojim hramom Duha Svetoga i podijeliti mu zasluženu pažnju? Jesu li spremni nadići sebe i otvoriti nove perspektive života kroz brigu o zdravlju? Odluka o promjeni životnoga stila donosi se odmah, ne sutra ili kada se riješe neki planirani poslovi. Stoga je uskrsna poruka i poruka za promjenu odnosa prema vlastitom tijelu, odnosa s drugim ljudima, njegovanje duha, odnosno poruka za novo rođenje.
