Središte Moslavačkoga arhiđakonata Kutinski je dekanat. U središtu Kutine nalazi se brježuljak na kojem je od g. 1729. do 1753. izgrađena jedna od najljepših baroknih crkava Moslavine i kontinentalne Hrvatske. Posvećena je Blaženoj Djevici Mariji Snježnoj. Prethodna je crkva sa župom bila posvećena Svim svetima, a spominje se g. 1334. u popisu župa Zagrebačke biskupije. Kao i druge s toga područja stradala je u turskim pohodima te je bila obnovljena početkom 18. st. Današnja se crkva uljepšavala do g. 1769. (natpis u crkvi) te je g. 1777. i posvećena. Okružena je cinktorom i perivojem. Grad se Kutina nalazi zapisan 10. studenoga 1258. u povelji kralja Bele IV. i u spisima od 13. do 16. st. Najznačajniji je vlasnik i upravitelj grada od g. 1505. bio Toma Bakocs, koji je g. 1511. promijenio prezime u Erdődy. Uz tu plemićku obitelj veže se jedna od legenda o mjestu izgradnje župne crkve na današnjem mjestu, a druga je legenda slična onoj o padu snijega 5. kolovoza u Rimu.
Župna crkva u Kutini dominira vizurom grada, a ističe se visokim zvonikom ispred pročelja i ograđenim prostorom oko crkve. Cinktor je s ugaonim kapelama, središnjim ulazom, arkadama ophodišta i uređenim unutarnjim vrtom. Crkva je visoka jednobrodna građevina sa suženom i sniženom apsidom polukružnoga oblika i prigrađenom sakristijom. Na južnoj je strani crkve bočni ulaz s natkrivenim prostorom, a kod ulaza pjevalište s orguljama. Trenutačno je zgrada u potpunoj obnovi te se mise održavaju u vanjskom bogoslužnom prostoru nedjeljom u 8, 9.30, 11 i 18 sati, a radnim danima u 18 sati. Unutrašnjost je ispunjena bogatim štukaturama i mnoštvom zidnih i stropnih slika (fresaka). Središnji dio svetišta ispunjen je bogato urešenim drvenim oltarom, iza kojega je ophodište. Između stupova na oltaru postavljena su četiri svetačka kipa. U središtu je kip Bogorodice iznad svetohraništa. Na atici oltara manji su kipovi i ukrasi s baroknim završetkom.
