Vugrovec je podsljemensko naselje na istočnim obroncima Medvednice koje je početkom 13. st. bilo u posjedu zagrebačkih kanonika, a kasnije biskupa. Biskup Mihalj (1295. – 1303.), za čijega je biskupovanja izgrađena prva župna crkva sv. Mihaela (Mihalja) s grobljem na uzvisini iznad tadašnjega Vuger Sela, dodijelio je mjestu niz povlastica (slobodna općina i trgovište s tržnim danom u nedjelju), koje je g. 1307. potvrdio i biskup bl. Augustin Kažotić (1303. – 1322.). Godine 1759. biskup Franjo Thauszy (1751. – 1769.) izgradio je kapelu sv. Franje Ksaverskoga koja je od g. 1803. župna crkva.
Zvonik nad pročeljem s pjevalištem i orguljama te bočna sakristija kod svetišta dograđeni su g. 1821. Danas se obnavlja vanjski dio crkve, a krovište i unutrašnjost su uređeni i nalaze se pod zaštitom kao spomenik kulture. U unutrašnjosti su postavljena tri barokna oltara. U svetištu križnih stropova na glavnom oltaru sa svetohraništem uokvirena je slika titulara, a na dva su bočna oltara slike Bogorodice s Isusom na prijestolju i sv. Josipa s Isusom, koje su rad slovenskoga slikara Mihaela Stroja (1803. – 1871.) i jednoga talijanskoga slikara, naslikane sredinom 19. st. Relikvijar biskupa Thauszyja i crkveno ruho iz godine su 1759. Oltari su ukrašeni baroknim kipovima svetaca, a dio crkvenoga inventara pohranjen je u župnu kuću. Manji broj kipova otuđen je u pljački crkve. Uz velike slike križnoga puta na bočnim nosećim stupovima lađe nalaze se kipovi Srca Isusova i Marijina i nekoliko manjih kipova. U predvorju crkve ispod pjevališta i zvonika postavljena je velika slika Milosrdnoga Isusa, dar Nade Marković.
Župa se sastoji od 13 manjih naselja, a mise su nedjeljom u 9.15 i 11.15, radnim danima u 18 sati. U srpnju i kolovozu nema mise u 11.15, a u došašću je misa u 6 umjesto u 9.15 sati.
Za Vugrovec iz Dubca vozi autobus br. 261, a planinarska staza spaja mjesto s Lipom i kapelom Hrvatskih mučenika na Medvednici.
