Iako se u javnosti često govori o tehnološkom razvoju, posebice o umjetnoj inteligenciji, razvoj interneta i digitalizacija nisu bili sasvim demokratični kada je riječ o uključivanju osoba s različitim vrstama invaliditeta, upozoravaju iz »Obitelji i medija«. O tom bi se pitanju trebalo razgovarati u kontekstu ljudskih prava, napominju.
»U posljednjih nekoliko godina vlade razvijenijih zemalja donosile su zakonske akte kako bi se u suradnji s tehnološkim tvrtkama internet i nove tehnologije učinili dostupnijima za osobe s teškoćama. No ‘digitalna dostupnost’ puno je više od pravnoga pitanja; ona je prije svega moralna dužnost civiliziranoga svijeta. ‘Digitalna dostupnost’, sa svim svojim namjerama i ciljevima, izraz je jednakosti. Ona potiče socijalnu uključivost, kao što pridonosi i cjelovitoj i samostalnoj uključenosti pojedinaca s teškoćama u profesionalni život. Učiniti internet dostupnim svakomu važan je korak u stvaranju uključivoga društva i u ostvarivanju napora zbog kojih nitko ne će ostati isključen od sudjelovanja u digitalnim sadržajima«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.
Kao primjer jednoga od suvremenih medija u kojima postoji golem prostor za napredak u odnosu na zadovoljenje potreba osoba s invaliditetom iz »Obitelji i medija« naveli su primjer Yotubea. Videoplatforma koja je u vlasništvu Googlea često proklamira svoju otvorenost prema osobama s teškoćama, no često pada na »ispitu otvorenosti«. Primjerice, osobe koje imaju teškoće s vidom ili bolesti poput Parkinsona ili artritisa teško mogu na zaslonu precizno »pogoditi« mjesto na kojem piše »Preskočite oglas«. Tako se često događa da su oni izloženi golemoj količini oglasa (moraju čekati da jedan oglas završi do kraja, potom da se otvori i prođe idući) što ih na neki način i diskriminira u odnosu na ostale korisnike koji takvih teškoća nemaju, upozoravaju iz »Obitelji i medija«.
Oko 15 posto svjetskoga stanovništva
