S ciljem da se beskućnici počnu osjećati korisno, imati usputnu terapiju, koja im je i rehabilitacija i spas, nastao je »Be-vrt« u Rijeci, iza kojega stoji udruga Depaul Hrvatska usmjerena na pomoć beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva. U njihovu se vrtu nude različiti proizvodi, od presadnica (povrće, cvijeće, začinsko i aromatično bilje i sl.) do humusa kalifornijskih glista. Provoditelji programa sudjeluju u zelenim sajmovima koji se organiziraju na riječkom području i nude vlastite proizvode. Kako je napisao Vedran Balen za Večernji list, ljudima suočenim s velikim teškoćama i kompleksnim problemima poput beskućništva događa se i gubitak radne aktivnosti. U udruzi su uvidjeli da ljudima treba pružiti potporu i pratnju upravo radeći s njima i pružajući im sadržaje koji će biti prilagođeni njihovu psihofizičkomu i duhovnomu stanju. Jednima je uključivanje u sadržaje koje oni zovu radna rehabilitacija i radna aktivacija potrebno da se vrate prijašnjim navikama i izbjegnu beskućništvo, a drugima koji već jesu beskućnici da se koliko je to moguće izvuku iz toga stanja. Jačanje radnih navika pomaže im da se vrate u svijet rada i sami zarađuju za svoj kruh. U udruzi svoj projekt nazivaju društvenim poduzetništvom. »Našim korisnicima potrebna je psihofizička i duhovna rehabilitacija. Neki od njih kroz radnu aktivnost krenu prema izlječenju od različitih ovisnosti poput alkoholizma. Potičemo njihovu aktivaciju, rad i zapošljavanje«, rekla je s. Veronika Mila Popić, predsjednica udruge Depaul Hrvatska i voditeljica Kuće utočišta u Rijeci. Vrt se nalazi gotovo u središtu Rijeke. U njemu već ima svega pomalo što je niklo i njegovano raste zahvaljujući radu ljudi pogođenih siromaštvom, nezaposlenošću i isključenošću. Osim beskućnika u projekt su uključeni brojni volonteri. Udruga ima plastenik iz kojega proizvode distribuiraju na tržište. Sve se radi na površini od 336 četvornih metara, u što su uključeni plastenik i vanjski dio vrta. Plodovima njihova rada koriste se i oni koji dolaze u kuhinju riječke Kuće utočišta. »Iskorištavamo otpad od voća i povrća za izradu ekološkog gnojiva, takozvanog bioenzima, a isto tako i vermikomposta. To su naša tri temeljna proizvoda uključena u Be-vrt. To sve skupa distribuiramo lokalnoj zajednici, a dobivenim sredstvima barem jednim dijelom uspijemo financirati program i ljude koji su u njega uključeni«, rekla je redovnica za Večernjak.
U tekstu je istaknuto i svjedočanstvo liječenoga alkoholičara koji svakodnevno dolazi u vrt na radnu terapiju. Rekao je da u vrtu korisno ispunjava svoje slobodno vrijeme, a usput nešto i zaradi. Program mu je uvelike pomogao u liječenju ovisnosti. Puno mu znači osjećati se uključeno, korisno, a pri tome stjecati konkretna znanja i vještine. »To je moja rehabilitacija. Veoma sam zahvalan sestri Veroniki i cijeloj ekipi koja je uz nju. Oni su mene zapravo maknuli s ulice, taj vrt me je spasio«, rekao je. Nakon dvogodišnjega razdoblja u kojem je vrt beskućnika financiran sredstvima Europske unije udruga je pronašla način da poslovanje bude održivo te da nastave nuditi potporu i pomoć socijalno ugroženima idući prema održivosti. U Rijeci žele potaknuti ljude, ohrabriti ih, naučiti. Žele im pomoći, pokazati da mogu i da je njihov rad vrijedan i potreban i drugima u zajednici. Žele ih uvjeriti da sami sa svojih deset prstiju mogu puno toga napraviti. »Ako se ljudi uključuju u radnu terapiju, znamo da su na dobrom putu da izađu iz svojih problema, a to je naša misija i poslanje. Želimo iskorijeniti beskućništvo«, odlučna je s. Veronika.
Dok se u Rijeci rehabilitiraju u vrtu i rabe drevne alate i znanja, u svijetu raste zabrinutost za posljedice koje bi mogla imati upotreba novovjeke umjetne inteligencije. Ujedinjeni su narodi sada postali svjesni da umjetna inteligencija ne poznaje granice te da ju treba staviti pod nadzor.
Večernji je donio izjavu šefa britanske diplomacije Jamesa Cleverlyja koji je rekao da će umjetna inteligencija »iz temelja promijeniti svaki aspekt ljudskoga života«, a upravo je Velika Britanija pozvala na međunarodni dijalog o njezinu utjecaju na globalni mir i sigurnost. Kineski predstavnik poručio je da tehnologija ne smije postati »mač s dvije oštrice«, a američki su dužnosnici upozorili na mogućnost upotrebe umjetne inteligencije kao sredstva cenzure i represije. Britanski ministar vanjskih poslova Cleverly, koji je predsjedao sastankom s obzirom na to da Britanija predsjeda u srpnju Vijećem sigurnosti UN-a, rekao je da iako umjetna inteligencija može pomoći u rješavanju klimatskih promjena i potaknuti rast gospodarstva, ta tehnologija potiče dezinformacije i mogla bi pomoći državnim i nedržavnim akterima u potrazi za oružjem. Rusija je ipak postavila pitanje treba li vijeće koje je zaduženo za održavanje međunarodnoga mira i sigurnosti raspravljati o umjetnoj inteligenciji. Petnaesteročlanomu vijeću sigurnosti obratio se i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, ocijenivši da i vojna i civilna upotreba umjetne inteligencije može imati ozbiljne posljedice za globalni mir i sigurnost. Podupro je prijedlog da se osnuje međunarodno regulatorno tijelo za umjetnu inteligenciju, poput Međunarodne agencije za atomsku energiju. Na području umjetne inteligencije trenutačno se svojim projektima natječu najbogatiji ljudi i kompanije svijeta.
